.webp){kind=icon}
Nedavni skandal u Ini u sklopu kojeg je otkriveno da je nižerangirani direktor preprodavao Inin plin po višestruko višoj cijeni i time sa suradnicima stekao materijalnu korist koja se procjenjuje na više stotina milijuna kuna poslužio je za postavljanje opravdanih pitanja o načinu upravljanja u najvećoj hrvatskoj naftnoj kompaniji. Mada se čini da je sve bilo sukladno postojećoj organizacijskoj hijerarhiji i ovlastima unutar Ine, visoki iznosi o kojima se radi, i reakcije na skandal, ukazuju da u menadžerskoj strukturi i komunikaciji postoje ozbiljne rupe.
Isto sugeriraju i brojke iz usporedbe poslovanja Ine i regionalnih naftnih kompanija koju je provela analitičarka Bloomberg Adrije Jelena Zindović. Iz njih se može zaključiti da, u usporedbi s konkurentima iz regije, Ina ima najnižu profitabilnost. U analizu su ušli financijski i poslovni pokazatelji Ine, Naftne industrije Srbije (NIS), austrijskog OMV-a, mađarskog MOL-a i slovenskog Petrola, iako usporedbu s Petrolom treba gledati zasebno jer se ta kompanija, za razliku od ostalih, ne bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, već samo trgovinom derivatima.
U takvom "obračunu" Ina jasno gubi. Prosječna EBITDA marža u protekle tri godine za Inu je iznosila 13,13 posto što znači da Ina, barem kad su regionalni konkurenti u pitanju, zarađuje najmanje. Analitičarka Bloomberg Adrije objašnjava da zbog male razlike između cijena sirove nafte i naftnih derivata profitabilnost "znatno ovisi o visokim operativnim troškovima rafinerija". Zindović dodaje da to znači da u Ini postoji "potreba za kapitalnim investicijama u modernizaciju postojećih rafinerijskih kapaciteta, i istraživanje, koji su ključni za višu efikasnost proizvodnje, pa tako i višu profitabilnost".
Općenito gledajući, brojke pokazuju da su prihodi i profitabilnost Ine visoko korelirani s cijenama sirove nafte na svjetskom tržištu – više cijene donose više prihode i višu profitabilnost. Tako je bilo u razdoblju od 2015. do 2018., a korelacija se zadržala i nakon tog razdoblja kad je s padom cijena na tržištima, posebno nakon početka pandemije, došlo i do pada Ininih rezultata. Oporavak tijekom prošle i ove godine, a posebno skok cijena vezan uz rusku invaziju u Ukrajini, opet su gurnuli rezultate prema gore.
Omjer neto duga i operativne dobiti Ine smanjen je posljednjih godina | Bloomberg
Ono što je dobro za Inu u aktualnim trenucima nestabilnih tržišta je to što je prosječna zaduženost u proteklih šest godina relativno niska što znači da je Ina "otporna" na tržišne oscilacije objašnjava analitičarka Zindović. "To je posebno važno sada kad smo svjedoci snažnih turbulencija na tržištu", dodaje ona. Niski omjer neto duga i operativne dobiti Ine je u skladu s prosjekom industrije, pokazala je analiza Bloomberg Adrije.
U svjetlu najnovijeg skandala hrvatska vlada je najavila da će Nadzornom odboru Ine predložiti da smijene hrvatske članove Uprave, no pozvala je i na ostavke svih članova. Predsjednik Uprave Sándor Fasimon već je ponudio svoju ostavku, a više bi se o svemu moglo znati idućeg tjedna nakon što se mađarski članovi Uprave vrate iz Budimpešte gdje su, prema izjavi ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića, otišli na savjetovanje s najvećim pojedinačnim dioničarem Ine, mađarskim MOL-om.
