.webp){kind=icon}
Nakon odličnih rezultata gospodarstava od početka 2021., zemlje Adria regija čeka slabljenje rasta BDP-a do kraja 2022., a posebno u 2023., smatraju analitičari Bloomberg Adrije. Prema njihovoj prognozi, realni rast BDP-a u regiji varirat će od negativnih stopa u Sloveniji i simboličnog pada u Hrvatskoj, do blagog, jednoznamenkastog plusa u ostatku regije.
Naši analitičari ističu dva ključna čimbenika koji koče gospodarsku aktivnost: dugotrajnu borbu protiv izrazito visoke inflacije i geopolitičku nestabilnost kojoj se ne nazire kraja.
"Inflacija dovodi do toga da kućanstva zbog sve većih troškova života mijenjaju svoje navike potrošnje. Također, pooštravanje središnjih banaka već je dovelo do povećanja troškova financiranja, a novac će tijekom 2023. postati još skuplji. To utječe i na korporativna ulaganja jer investitori sada traže veći povrat na uložena sredstva. Drugi faktor, geopolitika, povećao je neizvjesnost u cijenama i dostupnosti energije, što će smanjiti proizvodne kapacitete u najvećim europskim gospodarstvima i time dovesti do manjeg izvoza proizvođača iz Adria regije koji su (ne)izravno uključeni u europske opskrbne lance", pojašnjavaju analitičari Bloomberg Adrije.
Ukratko, izvoz roba, potrošnja kućanstava i investicije ključni su čimbenici slabijeg rasta BDP-a u 2023.
Hrvatska u blagom minusu
Analitički tim Bloomberg Adrije za 2022. očekuje rast hrvatskog BDP-a od 5,8 posto na godišnjoj razini zahvaljujući snažnoj domaćoj i inozemnoj potražnji, dok u 2023. predviđaju blagi pad od 0,4 posto.
Ključni uzrok minusa bit će inflacija koja nagriza potrošačku moć kućanstava, a, s druge strane, najpozitivniji utjecaj na domaću ekonomiju trebale bi imati investicije pokretane EU-ovim sredstvima.
"Čak i ako pretpostavimo nisku apsorpciju EU-ovih fondova od 50 posto, što je konzervativno u usporedbi s povijesnim prosjekom od 64 posto, to bi i dalje gospodarstvu u 2023. dalo poticaj od dvije milijarde eura putem fiksnih ulaganja", elaboriraju analitičari pa napominju kako ni iz tog aspekta nije sve bajno jer za realizaciju takvih investicija materijali, a sve više i ljudi dolaze iz uvoza.
Problemi s kojima se suočavaju Njemačka i drugi važni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske mogli bi dovesti do smanjene vanjske potražnje, a samim time i izvoza. Na tržištu rada ne bi trebalo biti većih potresa jer zbog popunjenih knjiga narudžbi i plitkog bazena radne snage naši analitičari ne vide značajan utjecaj usporavanja BDP-a na zaposlenost.
"U 2024. predviđamo ubrzanje stope rasta realnog BDP-a i rast od dva posto na godišnjoj razini, zahvaljujući oporavku potrošnje kućanstava i ubrzanju bruto investicija", ističu iz našeg analitičkog tima i dodaju kako inflaciju ove godine prognoziraju na 10,4 posto, dogodine očekuju njeno usporavanje na šest posto, a u 2024. normalizaciju sa stopom od 2,2 posto.
Otporniji smo nego 2008.
Analitičari naglašavaju kako su ekonomije Adria regije strukturno puno jača i otpornija nego za vrijeme svjetske financijske krize 2008. godine, pa stoga ne očekuju tako velik pad BDP-a. "Također, tržište rada se čini dovoljno jakim da može djelovati kao uporište, pa ne očekujemo veće smanjenje broja zaposlenih. Prvenstveno zato što gospodarstva danas puno učinkovitije iskorištavaju ponudu radne snage nego prije desetak i više godina", kaže naš analitički tim.
Što se inflacije tiče, prognoziraju da će ostati vrlo visoka u 2022., nakon čega će uslijediti postupno usporavanje 2023. zbog visoke baze, dizanja kamata od središnjih banaka i slabljenja domaće potražnje.
Padaju i globalne cijene roba, uglavnom zahvaljujući oporavku ponude i slabljenju potražnje na globalnoj razini.
"Inflacija će se povećati ako se domaća potražnja na kraju pokaže otpornijom od naše pretpostavke. Još jedan faktor koji bi mogao utjecati na rast inflacije je eventualno značajno povećanje geopolitičke nesigurnosti, što bi rezultiralo ponovnim pritiskom na rast cijena roba", upozoravaju.
Kamate će i dalje rasti
Po pitanju monetarne politike, drže da će sve središnje banke ostati u režimu povećanja kamatnih stopa te očekuju kako će ECB stope do sredine 2023. povećati za ukupno 225 baznih bodova.
"NBS će, po našem mišljenju, slijediti taj primjer, s povećanjem stopa na razini od 150 baznih bodova tijekom sljedećih šest mjeseci. Narodna banka Republike Sjeverne Makedonije će povećanje od istih 150 baznih bodova postići do kraja prve polovice 2023."
Predviđaju da će se pritisak na tečaj eura u odnosu na dolar zbog politike Feda i geopolitičkih nestabilnosti koje potiču nesklonost riziku u sljedećih nekoliko mjeseci nastaviti.
"Euro bi mogao početi rasti prema dolaru tek kada se prašina slegne i Fed objavi kraj svojeg ciklusa pooštravanja. U Hrvatskoj ne očekujemo nikakve veće političke poteze prije službenog ulaska zemlje u eurozonu početkom 2023., a time ni značajnije promjene postojeće monetarne politike", zaključuju analitičari Bloomberg Adrije.
