Analitički tim Bloomberg Adrije prognozira da ćemo sljedeće godine svjedočiti velikoj korekciji cijena nekretnina u Adria regionu - za najmanje 10 posto u prosjeku, u odnosu na razinu iz 2022. godine.
"Vjerujemo da su glavni pokretači takvog kretanja agresivno povećanje kamatnih stopa od strane središnjih banaka, recesijsko okruženje i inflacija", poručuju analitičari u najnovijem izvještaju.
Ističu kako inflatorni pritisci utječu na realne plaće, što guši potražnju u stambenom sektoru, dok povećani troškovi građevinskog materijala i slabije investicije zbog usporavanja gospodarstva, zajedno sa skupljim financiranjem, guraju ponudu ka negativnoj tendenciji. Šestomjesečni euribor je, na primjer, početkom godine bio -0,5 posto, da bi do kraja listopada porastao na 2,1 posto, što znatno poskupljuje sve stambene kredite.
Naši analitičari predviđaju da će krajem ove i početkom sljedeće godine ukupna građevinska aktivnost u regiji u najboljem slučaju usporiti, a u najcrnjem scenariju snažno pogoršati. "Kako se ukupni ekonomski ciklus u cijeloj Europskoj uniji - a samim tim i u regiji - kreće u silaznoj putanji, mali su pozitivni rizici za trend rasta ukupnih građevinskih radova".
Uvjerenju o opadanju građevinske aktivnosti i cijene nekretnina u 2023. godini pridonosi i pad broja izdanih građevinskih dozvola, što predstavlja dobar pokazatelj buduće građevinske aktivnosti, pa i potražnje za stambenim prostorom.
Osim toga, ističe analitički tim, ankete o bankarskim kreditima u regiji pokazuju da banke u sve većoj mjeri nerado daju kredite poduzećima i potrošačima. U drugom kvartalu 2022. banke u Adria regiji prijavile su znatno pooštravanje standarda stambenog kreditiranja. Ipak, treba istaknuti da stambeni krediti u prosjeku i dalje bilježe dvocifreni rast.
Slabija građevinska aktivnost svugdje osim u Sloveniji
Kada je u pitanju trenutno stanje, najnoviji dostupni podaci pokazuju usporavanje ili pad građevinske aktivnosti u svim zemljama Adria regije osim u Sloveniji, gdje je zadržan snažan tempo.
"Stope rasta pokazale su raznolike performanse u regiji: bile su negativne u Sjevernoj Makedoniji (-12,9 posto međugodišnje u srpnju), Bosni i Hercegovini (-1,6 posto u drugom kvartalu 2022.) i Srbiji (-11,8 posto u drugom kvartalu 2022.), blago pozitivne u Hrvatskoj (1,6 posto u kolovozu), dok je Sloveniji zabilježen značajniji rast (30,2 posto u kolovozu)", naglašavaju u analizi.
- Hrvatska
Godišnju stopu rasta građevinskih radova u Hrvatskoj u kolovozu potaknuo je skok aktivnosti u segmentu zgrada od 4,7 posto, dok su građevinski radovi od općeg društvenog značaja pali za 2,7 posto međugodišnje (drugi mjesec zaredom u minusu). Ukupna građevinska aktivnost u posljednje vrijeme usporava, pri čemu je povećanje u kolovozu najniže od pada od 2,2 posto međugodišnje u svibnju 2020. (na što je u velikoj mjeri utjecalo razdoblje izolacije mjesec dana ranije). Uz pad razine izdanih građevinskih dozvola (-5,5 posto međugodišnje u kolovozu), ovo signalizira da se opća tendencija u građevinskom sektoru preokreće u negativan trend do kraja 2022. godine.
-
Srbija
U Srbiji je rast bio negativan uglavnom zbog visoke baze (visoke stope u prethodnom razdoblju), a smatra se da se glavni građevinski projekti u zemlji vjerojatno odnose na infrastrukturu i izvode se uz podršku države. U posljednje vrijeme se završavaju mnogi projekti, kako u domeni nestambenih zgrada (poput japanske tvornice elektromotora u Novom Sadu), tako i u stambenom sketoru - posebno imajući u vidu jaku stambenu potražnju, na koju sada dodatno utječu mnogobrojni Rusi koji dolaze u zemlju, navode analitičari.
-
Slovenija
Slovenska građevinska aktivnost raste, vođena rastom obujma radova na zgradama (79,2 posto), pri čemu je rast stambenog sektora iznosio 87 posto, a nestambenog 75 posto - sve pod utjecajem jače potražnje nakon pandemijskog zatvaranja. Građevinski radovi od općeg društvenog značaja su, s druge strane, napredovali za znatno blažih 13,2 posto međugodišnje.
Bloomberg
-
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (BiH) je u drugom kvartalu 2022. godine zabilježila pad građevinske aktivnosti od 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, uglavnom zbog obustavljanja javnih investicija usred predizborne kampanje. "Izbori su održani u listopadu i očekujemo da se ovaj negativni trend nastavi u trećem kvartalu, ali da se preokrene u posljednjem kvartalu 2022., ukoliko se brzo formira vlada Federacije BiH, što će stvoriti pozitivno okruženje za infrastrukturna ulaganja", navodi se u izvještaju.
-
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija je u srpnju zabiježila međugodišnji pad građevinskih radova od 12,9 posto, što je uvjetovano padom aktivnosti u javnom građevinarstvu od 26,3 posto (četvrti mjesec zaredom aktivnosti su u padu). Na to su najviše utjecala politička previranja, tijekom kojih su javne investicije uglavnom pauzirane. S druge strane, snažna stambena potražnja je potakla aktivnost na polju zgrada, koja je porasla za 8,2 posto međugodišnje.
Statistika se ne mijenja - obiteljsko gnijezdo se napušta oko 30. godine
S obzirom na to da je potražnja za stambenim prostorom vrlo jaka u cijeloj regiji, ne čudi što su cijene u toj domeni do sada u 2022. rasle dvocifrenim stopama u odnosu na isto razdoblje lani.
Kada je u pitanju dob u kojoj mladi napuštaju roditeljski dom, u Adria regiji to se prosječno događa oko njihove 30. godine (podaci za BiH su nedostupni, ali se očekuje da će biti još gori od navedenog prosjeka).
"Možda je još strašnija činjenica da se broj nije mnogo promijenio od perioda prije financijske krize 2008. godine - pa čak ni nakon ulaska Slovenije i Hrvatske u EU - jer je 2007. godine prosječna starost bila na istom nivou kao i 2021.", napominju analitičari Bloomberg Adrije.
U Hrvatskoj se kuna konvertira u stambeni prostor
Sve u svemu, cijene stambenog prostora rastu u regiji - pa i šire - vođene snažnom potražnjom na osnovi donedavno niskih kamatnih stopa na stambene kredite, rasta zaposlenosti i plaća, priljeva izbjeglica (posebno u Beogradu), prirodnih katastrofa (potresi u Hrvatskoj), skupljeg građevinskog materijala, promjene u načinu rada ljudi nakon izbijanja pandemije (rad od kuće), te akumulirane uštede tijekom spomenutog pandemijskog razdoblja.
Bloomberg
"Postoje i drugi faktori, kao što je ogromna količina gotovine koju mnogi građani nisu prijavili. Ona se, u slučaju Hrvatske, sada brzo ulijeva u sustav putem kupovine stambenog prostora, prije uvođenja eura, kako bi se 'lako' konvertirala, bez puno pitanja porezne uprave", zaključuju analitičari.
.webp){kind=icon}
