.webp){kind=icon}
Mala i srednja poduzeća (MSP) u Adria regiji narednih će godina pratiti sudbina širih ekonomskih kretanja u zemljama regije, što za Hrvatsku znači pad u blagu recesiju sljedeće godine, ocjenjuju analitičari Bloomberg Adrije.
"Gospodarska aktivnost u 2023. vjerojatno će pasti u blagu recesiju u Sloveniji i Hrvatskoj, dok će u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji gospodarski rast naglo usporiti. U 2024. godini vidimo blagi ekonomski oporavak zbog ublažavanja borbe protiv inflacije i očekivanja boljih investicijskih izgleda", očekuje naš analitički tim.
Analitičari objašnjavaju kako će slabiji doprinos MSP-ova biti posljedica okruženja koje ne favorizira primjenu neisprobanih praksi i tehnologija, što je inače tipično za taj gospodarski sektor. Drugo, kako navode, pristup novcu bit će jedan od kritičnih elemenata za budući razvoj poslovanja jer se MSP-i tradicionalno suočavaju s preprekama kako bi dobili financije, dok je zbog borbe središnjih banaka protiv inflacije kapital sada skuplji i manje dostupan.
"U izazovnom ekonomskom okruženju u najmanje narednih nekoliko kvartala vidimo manje potencijala za razvoj ili jače uključivanje MSP-ova u globalne trgovinske kanale, što je uvijek ključni cilj regionalnih MSP-ova – poboljšanje vlastite dodane vrijednost i unapređenje razvojnih potencijala putem više investicija i različitih implementacija znanja", navedeno je u analizi.
Trenutni status MSP-ova regionalnim ekonomijama omogućava izbjegavanje duboke ekonomske kontrakcije, smatraju analitičari, jer je dosad uključenost MSP-ova u regionalne ekonomije dolazila paralelno sa smanjenjem pretjeranog oslanjanja na manji broj velikih proizvođača.
Ključni će cilj za budućnost biti povećanje dodane vrijednosti po zaposlenoj osobi, budući da analiza pokazuje kako MSP-ovi u svakoj zemlji Adria regije proizvode manje po zaposlenom u usporedbi s većim kompanijama.
S druge strane, službeni podaci pokazuju kako je prosječno malo ili srednje poduzeće u Adria regiji manje produktivno u usporedbi s prosjekom EU-a.
Analiza još pokazuje kako su, pogledaju li se najnoviji relevantni poslovni podaci Eurostata, MSP-i u svim zemljama Adria regije za vrijeme pandemijske 2020. poslovali bolje od cjelokupne ekonomije.
Inače je bruto prihod od poslovnih aktivnosti u MSP-ima u snažnoj korelaciji s prijavljenim realnim rezultatima BDP-a.
Analitičari ovo objašnjavaju općim shvaćanjem da je aktivnost MSP-ova zbog njihove sposobnosti prilagodbe najnovijim ekonomskim trendovima relativno otpornija na ekonomske promjene – brže donose odluke, testiraju strategije i tržišta, dok se istovremeno relativno manje uključenje u globalne trgovinske kanale u usporedbi s velikim kompanijama u takvoj situaciji pokazalo kao prednost.
Učinak na BDP
Doprinos MSP-ova ukupnom prometu i ukupnoj dodanoj vrijednosti u Adria regiji snažno je nadmašio doprinos u EU-u između 2011. i 2020. godine, pokazuje provedena analiza.
"Učinak malih i srednjih poduzeća u Adria regiji odražava prednosti višegodišnjeg razdoblja jeftinog financiranja, snažnog ekonomskog učinka, i domaćeg i kod ključnih trgovinskih partnera (obližnjih zemalja EU-a), snažnijeg uključivanja u vanjskotrgovinske kanale te integracije u ekonomske blokove (npr. ulazak Hrvatske u EU). Također, poslovno okruženje ima koristi od relaksacije regulative i digitalizacije u korist veće produktivnosti", navodi se u analizi.
Analitičari objašnjavaju kako su ključne poteškoće proizašle iz potrebe za restrukturiranjem tradicionalnih operacija do 2010-ih, smanjenjem oslanjanja na prezaduženost i negativne demografske slike, posebno zbog gubitaka kvalificirane radne snage.
"Prikazana kretanja i trenutni doprinos poslovanja malih i srednjih poduzeća ključni su razlozi zašto ne vidimo materijalni pad realnog razvoja BDP-a za 2023. To ide ruku pod ruku s našim stavovima o vanjskotrgovinskim kretanjima, pri čemu je izvoz robe iz regije povećan između 60 i 240 posto u odnosu na 2007.", zaključuje analitički tim.
