.webp){kind=icon}
Dvije godine pandemije i brojni lockdowni ozbiljno su poremetili globalne opskrbne lance. Najvažnije kineske luke i dalje rade smanjenim kapacitetom zbog politike "nulte tolerancije na covid" tamošnjih vlasti, a rat u Ukrajini zadao je dodatni udarac svjetskoj ekonomiji koja se sramežljivo počela oporavljati od korone.
Ta dva faktora, u kombinaciji s nezapamćeno ekspanzivnom monetarnom politikom i rekordno niskim kamatama središnjih banaka zadnjih 15-ak godina, stvorili su izuzetno plodno tlo za rast inflacije, a sad je, čini se, došlo vrijeme da žanjemo što smo sijali.
Cijena energenata rasla je i prije napada Rusije na Ukrajinu, a nakon njega je eksplodirala, posljedično podižući i sve druge troškove. Diljem svijeta rast inflacije bliži se dvoznamenkastim brojkama, tako je u svibnju u SAD-u dosegao 8,6 posto, u Brazilu 11,7 posto, Ujedinjenom Kraljevstvu 9,1 posto, Indiji 7 posto i Nigeriji 17,7 posto. Azija je dugo odolijevala, ali su cijene i tamo počele rasti.
Hrvatska na udaru eksternih faktora
Što se Hrvatske tiče, naša ekonomija pupčanom je vrpcom vezana za Europsku uniju, ili, kako se to popularno kaže – kad Njemačka kihne, mi dobijemo upalu pluća. A Njemačka je u svibnju zabilježila stopu inflacije od 7,9 posto, najvišu od naftne krize 70-ih.
Inflacija u Hrvatskoj (mjerena indeksom potrošačkih cijena) u svibnju 2022., u odnosu na isto razdoblje lani, porasla je za 10,8 posto, dok je na mjesečnoj razini rasla za 1,4 posto.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u svibnju je na godišnjoj razini najviše poskupio prijevoz (19 posto), zatim hrana i bezalkoholna pića (15,2 posto), restorani i hoteli (12,1 posto), namještaj (11,7 posto), stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (9,2 posto), odjeća i obuća (8,9 posto) te rekreacija i kultura (6,6 posto).
Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 21,5 posto. U tom se kontekstu valja osvrnuti i Vladine poteze ograničavanja cijena goriva koji kratkoročno gase požar, ali dugoročno potrošačima ipak ne donose mnogo dobroga, budući da su se cijene vrlo brzo nakon ukidanja ograničenja vraćaju divljanju i osciliranju. Stručnjaci trenutno javno raspravljaju o različitim modelima obuzdavanja cijena, od vaučera za građane do toga da Ina na svoju financijsku štetu amortizira dio troškova. No, Vlada zasad ostaje pri smanjivanju trošarina i zamrzavanju cijena.
Izvor: DZS
Ako u obzir uzmemo kako i cijene nekretnina već tradicionalno rastu po stopi od desetak i više posto godišnje, da nas uskoro čeka uvođenje eura koje sa sobom također vuče povećanje cijena te da rast prosječne mjesečne plaće sve više gubi korak s rastom inflacije, stanje novčanika prosječnog hrvatskog građanina izgleda sve depresivnije.
"Približno dvije trećine povećanja stope inflacije dolazi od cijena hrane i energije, što implicira da je velikim dijelom pokreću učinci sa strane ponude. Indeks proizvođačkih cijena veći je od indeksa potrošačkih cijena, a to, teoretski, sugerira smanjenje bruto marži trgovaca jer ne mogu prebaciti povećane ulazne troškove na krajnje potrošače", objašnjava Andrej Knez, glavni analitičar Bloomberg Adrije, te dodaje kako vrhunac inflacije očekuje u trećem kvartalu ove godine.
Predviđa pad stope inflacije krajem godine zbog visoke baze i usporavanja gospodarske aktivnosti, ali naglašava da će ona i u 2023. ostati iznad višegodišnjeg prosjeka. Od Hrvatske narodne banke (HNB) ne očekuje nekakve veće korake za obuzdavanje inflacije, no prognozira povećanje referentne kamatne stope Europske središnje banke (ECB) do 150 bp do konca 2022. "Veće kamate prelit će se i u komercijalne banke, ali s određenim zakašnjenjem zbog dobre likvidnosti sustava i smanjene potražnje", zaključuje Knez.
Prognoze inflacije za 2022. variraju od 5,5 do 10,4 posto
Na pitanje što nas čeka u budućnosti, struka nudi dosta različite odgovore. Tako prognoze za stopu inflacije do kraja 2022. variraju između 5,5 i 10,4 posto, dok je Bloombergov izračunati prosjek 7,4 posto. Najoptimističniji su analitičari Allianz SE-a (5,5 posto), dok nam najvišu stopu (10,4 posto) predviđaju iz S&P Global Market Intelligencea.
Za iduću, 2023. godinu, stručnjaci prognoziraju smirivanje inflacije na prosječnu stopu od 3,4 posto. Opet su najgore brojke S&P Global Market Intelligencea s procjenom od 4,9 posto, dok nam inflaciju od samo 2,1 posto predviđaju analitičari Citigroupa.
U 2024. se očekuje potpuna normalizacija situacije i vraćanje inflacije na prihvatljivu stopu od 2,3 posto, a čak i najpesimističnija prognoza ING Groupa od 3 posto izgleda sasvim pristojno i iz današnje perspektive poželjno.
Ukratko, sve je izglednije da će stanje s inflacijom biti još gore prije nego se popravi. Koliko gore i kad se možemo nadati normalizaciji, teško je prognozirati. Situacija na globalnim tržištima trenutno ne izgleda bajno, iako su Federalne rezerve i Bank of England već krenule s dizanjem kamata, a i ECB sramežljivo kreće istim putem. Mnogo je neizvjesnosti, a najveći su problem varijable koje nisu u sferi ekonomskog pa ni racionalnog, tako da ostaje za vidjeti kako će se sve rasplesti. Ukratko – tko preživi, pričat će.
