.webp){kind=icon}
Industrijska proizvodnja je usporila u Adria regiji, ali se s obzirom na globalne uvjete dosta dobro drži, pokazuju rezultati istraživanja analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Kako sada izgleda, dogodine nas očekuje nastavak pada industrijske aktivnosti, ali postoje okolnosti koje bi mogle korigirati putanju na kojoj se trenutno nalaze gospodarstva u regiji.
Sljedeća godina donosi pad
Uzevši u obzir trenutno stanje stvari, može se očekivati daljnje smanjenje obujma industrijske proizvodnje u svim državama regije, navode analitičari. Tome će pridonijeti smanjenje potražnje, rast troškova kod kapitalnih izdataka i smanjenje kupovne moći uslijed visoke inflacije.
Situaciju dalje kompliciraju geopolitičke tenzije koje su eskalirale izbijanjem rata u Ukrajini, a dodatno se pogoršale kada je Europska unija početkom prosinca usvojila ograničenje cijene nafte uvezene iz Rusije. "Recesivno okruženje je vidljivije iz dana u dan", navode analitičari.
Nešto bolji rezultat možemo očekivati u slučaju daljnjeg premještanja proizvodnje iz Azije, naročito iz Kine, a faktor koji bi također mogao olakšati situaciju su vremenske prilike.
"Ova je godina u Europi bila najtoplija u povijesti, a veći obujam padalina sljedeće bi godine mogao dovesti do veće proizvodnje struje jer je regija bogata velikim brojem hidroelektrana", navode analitičari.
Sliku bi mogao pokvariti nedostatak radne snage, posebno u prerađivačkoj industriji, što bi kroz plaće zaposlenih moglo smanjiti profitne marže kompanija. To posljedično dovodi do manjeg obujma ulaganja u cijelom sektoru.
Godina i dalje u plusu
Obujam industrijske proizvodnje u listopadu pao je u cijeloj regiji (listopadski podaci za Sloveniju još uvijek nisu objavljeni), nakon što je tijekom prva tri tromjesečja ove godine odolijevao.
Unatoč energetskoj krizi izazvanoj geopolitičkim šokovima, ukupan obujam proizvodnje nastavio je rasti i još je viši nego što je bio početkom godine, navode analitičari i dodaju kako bi smanjenje strane i domaće potražnje podatke iz posljednjih mjeseci ove godine moglo obojiti u crveno.
Hrvatska
Pad industrijske proizvodnje je u Hrvatskoj iznosio 0,3 posto na godišnjoj razini. Usporavanje industrijske aktivnosti u odnosu na treći kvartal može se pripisati padu u kategoriji opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije od 12,7 posto. Prvi pad na godišnjoj razini još od drugog kvartala 2020. posljedica je prije svega viših cijena energenata, navode analitičari Bloomberg Adrije.
Međutim, veći pad ukupnog indeksa spriječio je rast obujma proizvodnje u prerađivačkoj industriji koja je i najbitniji čimbenik u ukupnom indeksu u svim državama Adria regije. Prerađivačka industrija je u Hrvatskoj zabilježila rast od dva posto, što je značajno uvećanje u odnosu na rast od 0,8 posto, koliko je zabilježeno u trećem tromjesečju ove godine.
Nasuprot tome, neka od najvažnijih područja, poput proizvodnja hrane, zabilježila su pad. Spomenuta proizvodnja hrane upisala je pad od 2,9 posto na godišnjoj razini, nakon što je u prethodnom kvartalu bila nepromijenjena, što znači da se stvari u tom području pogoršavaju.
Kada se podvuče crta, industrijska proizvodnja je u prvih deset mjeseci ove godine zabilježila rast od 2,3 posto, a podaci Europske komisije za studeni pokazuju kako bi obujam proizvodnje i zaposlenost trebao nastaviti s rastom. Nasuprot tom optimizmu, Hrvatska je jedina država Adria regije za koju se očekuje manji obujam izvoza u odnosu na listopad (podaci za Bosnu i Hercegovinu nisu dostupni), što znači da se među glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske smanjuje potražnja.
Srbija
U Srbiji je pad industrijske proizvodnje bio blag i u listopadu je iznosio 0,3 posto na godišnjoj razini. Relativno mali obujam izvoza roba (godišnja stopa rasta od 3,4 posto) odražava smanjenu inozemnu potražnju koja je tijekom analiziranog razdoblja dovela do smanjenja industrijske proizvodnje.
Raščlanimo li podatke, na ukupni indeks je najviše utjecao pad obujma u prerađivačkom sektoru koji je na godišnjoj razini iznosio 1,6 posto. S druge strane, specifičan geopolitički položaj zemlje i ovisnost o energentima iz uvoza doveli su do rasta obujma proizvodnje u rudarstvu od 16,8 posto.
U prvih deset mjeseci ove godine, ukupan obujam industrijske proizvodnje porastao je za 1,7 posto. Podaci Europske komisije za studeni nagovještavaju pozitivan razvoj u mjesecima koji predstoje po pitanju proizvodnje, zaposlenosti i izvoza.
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija je zabilježila najveći pad od svih zemalja Adria regije, pa je obujam industrijske proizvodnje smanjen za 5,2 posto na godišnjoj razini. Padu je najviše pridonijelo smanjenje aktivnosti u sektoru prerađivačke industrije (3,9 posto) i rudarstva (13,2 posto). Također valja imati na umu da rudarstvo čini velik udio sjevernomakedonske industrijske proizvodnje, ali je i značajan faktor u ukupnom gospodarstvu države.
Na smanjenje industrijske proizvodnje utjecali su obustava proizvodnje u pojedinim rudnicima kao i visoki troškovi energenata, a pad je zabilježen i u proizvodnji metalnih proizvoda.
S vedrije strane, pogoršanje geopolitičke situacije i činjenica što je Sjeverna Makedonija neto uvoznik energije doveli su i do jedne pozitivne pojave. U sjevernom djelu države, na prostoru gdje je nekada bio rudnik ugljena, otvorena je velika solarna elektrana, čiju je gradnju financirala Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Prerađivačka industrija je u odnosu na blagi rast od 0,7 posto iz trećeg kvartala sada zabilježila oštar pad, a, u razdoblju od siječnja do listopada, industrijska proizvodnja je u plusu od 0,3 posto. Podaci Europske komisije za studeni naznačuju rast obujma proizvodnje i izvoza, ali i stagnaciju glede stope zaposlenosti u odnosu na listopad.
Slovenija
Što se Slovenije tiče, na pad ukupne razine industrijske proizvodnje u rujnu najviše je utjecao pad u sektoru proizvodnje energije (29,9 posto na godišnjoj razini). Kategorija opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije zabilježila je pad od 34,3 posto upravo zbog visoke cijene energenata.
U prerađivačkoj industriji zabilježen je sporiji rast u odnosu na treći kvartal (2,5 posto s 5,6 posto), prvenstveno kao posljedica manjeg obujma visokotehnološke proizvodnje (8,4 posto s 28,6 posto). To bi mogao biti pokazatelj smanjenja strane potražnje za visokotehnološkim proizvodima, navode iz analitičkog tima.
U prva tri tromjesečja 2022. godine, industrijska proizvodnja je porasla za 3,4 posto. Podaci iz ankete Europske komisije iz studenog pokazuju kako će im izvoz rasti najviše od svih zemalja Adria regije. Porast će obujam industrijske proizvodnje, a stopa zaposlenosti ostat će uglavnom nepromijenjena, pokazuju podaci.
Bosna i Hercegovina
Pad obujma industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini je u listopadu 2022. bio veći od pada zabilježenog u trećem kvartalu (tri posto naspram 0,3 posto), a razlika je, između ostalog, posljedica usporavanja rasta obujma izvoza s 23,5 posto na 12,5 posto i rasta troškova proizvodnje, navode analitičari.
Visoke cijene energenata su pridonijele daljnjem smanjenju aktivnosti u sektorima rudarstva i opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije, a obujam proizvodnje u ove dvije kategorije smanjen je za 11 i 10,3 posto, duplo više nego u trećem kvartalu.
Prerađivačka industrija je zabilježila pad od 0,9 posto, ali se situacija popravila po pitanju proizvodnje hrane. Ovaj sektor je zabilježio rast od 7,9 posto, najbrži od trećeg kvartala 2021. godine. Promatrano u prvih deset mjeseci godine, obujam industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini je za 2,3 posto viši u usporedbi s istim vremenskim okvirom iz 2021. godine.
