.webp){kind=icon}
Za razliku od usporedivih država Središnje, Istočne i Jugoistočne Europe (CESEE), koje su u proteklih deset godina povećale produktivnost najveći doprinos konkurentnosti države Adria regije bila je interna devalvacija kroz cijenu rada, pokazuje najnovija analiza analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Uz dostupna rangiranja vezana uz poslovno okruženje, analitički tim sagledao je značajne makropokazatelje koji odražavaju konkurentnost regije gdje tranzicija traje više od 20 godina.
"Promatrali smo uspjeh cijelog gospodarstva kroz bruto dodanu vrijednost po zaposlenom i bruto dobit kompanija. Iako su ti indikatori rezultat konkurentnosti, mi ih gledamo i kao element koji pokreće investicije jer investitore privlače priče o uspjehu", navode analitičari.
Veća produktivnost
Analitičari dodaju da su sve zemlje Adria regije zabilježile rast bruto dodane vrijednosti po zaposlenom u proteklom desetljeću, odnosno produktivnost rada,s tim da je Slovenija u vrhu CESEE zemalja. S druge strane, povećanje produktivnosti rada bilo je mnogo jače u drugim zemljama CESEE nego u Adria zemljama. Jedino je Slovenija u sredini među zemljama CESEE po rastu produktivnosti rada.
Bloomberg Adria
Troškovi rada u privatnom sektoru su različiti. "Cijena rada u proteklom je desetljeću rasla u zemljama CESEE mnogo više nego u Adria regiji. To znači da je spomenuto povećanje produktivnosti dovelo do napretka privatnog sektora, što je potom potaknulo zahtjevanje većih plaća", utvrdili su analitičari.
Može se zaključiti da su kompanije u Adria regiji zadržale profitabilnost tako što su se oduprle povećanju plaća radnicima, dok je dobit tvrtki u europskim zemljama, većinom, "pojelo" povećanje plaća i naknada.
Bloomberg Adria
Istraživanje i razvoj
Analitički tim razmotrio je i koliko se troši na istraživanje i razvoj (R&D) u poslovnom sektoru, koliko je zaposlenih u R&D u odnosu na ukupan broj zaposlenih, kao i koliki udio imaju ti troškovi u bruto domaćem proizvodu (BDP). Rezultati su različiti, od svih zemalja Adria regije samo Slovenija generira veće izdatke za istraživanje i razvoj u odnosu na 27 zemalja EU-a i nadmašuje sve zemlje CESEE-a. Takav razvoj u Sloveniji rezultat je toga što je tranzicija u toj zemlji na najvišoj razini među zemljama CESEE-a i što se približava najjačim ekonomijama eurozone.
Bosna i Hercegovina (BiH) te Sjeverna Makedonija imaju daleko najnižu potrošnju na istraživanje i razvoj u CESEE-u. To ujedno znači i da imaju relativno slabu proizvodnju visoke dodane vrijednosti te da nisu uspješne u privlačenju stranih investicija za istraživanje i razvoj.
Bloomberg Adria
Hrvatska i Srbija su negdje u sredini CESEE-a po troškovima za istraživanje i razvoj, što znači da im je nivo i dinamika potrošnje na istraživanje i razvoj u posljednjih deset godina, u najboljem slučaju, u prosjeku CESEE-a.
Udio istraživača u ukupnom broju zaposlenih snažno korelira s ulaganjima u istraživanje i razvoj, pri čemu je Slovenija nadmašila i zemlje CESEE-a i prosjek 27 članica EU-a. Ostatak Adria regije je, s malim brojem ljudi koji rade u istraživanju i razvoju, pri kraju liste.
Bloomberg Adria
Otpornost novoosnovanih
Iznenađujuće su pozitivni pokazatelji o preživljavanju novoosnovanih tvrtki u zemljama Adrija regije. Naime, prema podacima Eurostata, Sjeverna Makedonija, Hrvatska i Slovenija su u vrhu zemalja CESEE po opstanku poduzeća prvih pet godina nakon osnivanja.
"U idućih nekoliko godina ne očekujemo napredak konkurentnosti Adria regije u odnosu na CESEE regiju", navode analitičari.
Dodaju da su razlozi za stagnaciju konkurentnosti višestruki. Ekonomsko okruženje se pogoršalo uz štetnu mješavinu produženog razdoblja visoke inflacije i povećanih geopolitičkih rizika. Promjena ekonomskog okruženja kao što je visoka inflacija vrši pritisak na vlade da pribjegnu mjeri kratkoročne fiskalne pomoći te da zanemare prijeko potrebne srednjoročne i dugoročne reforme za unapređenje konkurentnosti.
Analiza pokazuje da nijednom gospodarstvu u Adria regiji nije cilj iskoristiti gospodarsko okruženje i provesti ekonomske reforme, već da se radije opredjeljuju za kratkoročna socijalna rješenja i/ili prilagođavanje nametnutim rješenjima kao što je zelena tranzicija EU-a. Slovenija i Hrvatska su ogledni primjeri s obzirom na to da su ostvarile ključne nacionalne ciljeve kao što su članstvo u EU-u, EZ-u, Schengenu, NATO-u, a to ublažava motivaciju za reforme.
"Hrvatska ima izvjestan potencijal da se pridruži OECD-u, međutim, to ne vidimo kao spektakularan element koji bi potaknuo veći rast konkurentnosti u odnosu na CESEE u narednih nekoliko godina", tumače analitičari Bloomberg Adrije.
Bloomberg Adria
Najveći potencijal
Najveći potencijal u Adria regiji, prema mišljenju analitičkog tima, ima Sjeverna Makedonija s obzirom na relativno nisku ekonomsku bazu. Također, jedan od argumenata za to je i otvaranje pregovora o pristupanju EU-u, koji su pozitivno utjecali na konkurentnost zemalja koje su već prošle kroz taj proces. Po istim tim osnovama, potencijal ima i Bosna i Hercegovina, gdje se nedavno formirala vlast na različitim razinima, što bi također trebalo potaknuti dugo zanemarene reforme u mnogim ekonomskim i društvenim područjima.
Srbija je, tvrde analitičari, najveći misterij s obzirom na najveći ekonomski potencijal. Srbija ima nisku tranzicijsku bazu, dodatna prednost joj je veličina ekonomije, a tu su i dugoočekivane, neophodne reforme koje se odgađaju. Gospodarstvo se u nekom trenutku mora transformirati tako da zemlja od centra jeftine radne snage postane centar koji stvara vrijednost.
Depositphotos
Suština je da će, barem u idućih nekoliko godina, najrazvijeniji dijelovi Adria regije, Slovenija i Hrvatska, vjerojatno nastaviti stagnirati na rang-listi gospodarstava s visokim dohotkom. Ostatak Adria regije će se fokusirati na ispunjavanje što je moguće više EU-ovih zahtjeva za restrukturiranjem, što bi trebalo donijeti određene pozitivne rezultate u pogledu konkurentnosti. Pozitivan učinak bit će vidljiv na prosječnoj razini prihoda u tim ekonomijama. Međutim, analitičari smatraju da neće biti rasta na ljestvici prihoda u CESEE zemljama.
"Kao rezultat toga, za kompanije u Adria regiji ne vidimo mnogo potencijala za poboljšanje profitabilnosti, barem ne na općoj gospodarskoj razini, a najvjerojatniji je scenarij zastoj profitabilnosti. Kompanije iz Slovenije i Hrvatske nose teret ograničene pregovaračke moći u odnosu na kolege iz CESEE zemalja, što utječe na njihovu profitabilnost. Loši demografski trendovi također su važan element, posebno u Adria zemljama koje nisu članice EU-a gdje emigracije dovode do smanjenja radne snage i povećanja troškova za plaće s obzirom na jačanje pregovaračke moći radnika", ističu analitičari.
Dok je približavanje članstvu u EU-u ključni potencijal za Adria zemlje koje nisu članice EU-a, za Sloveniju i Hrvatsku analitičari vide prilike u europskim fondovima, sve dok se ta sredstva ne promatraju kao lak novac, već se usmjeravaju u izvore visokog prinosa, na primjer uspostavljanje centara za istraživanje kompetencija te motiviranje preseljenja proizvodnih pogona na njihov teritorij.
