Kreditna aktivnost u Adria regiji oporavljat će se ove i sljedeće godine, a osjetniji pad kamatnih stopa može se očekivati u 2025. godini, ocjenjuju analitičari Bloomberg Adrije.
"Očekujemo oporavak kreditne aktivnosti u Adria regiji u 2024. godini, a to će se nastaviti i u 2025. Kako makroekonomsko okružje daje pozitivne signale za gospodarski rast, kreditna aktivnost bit će jedan od faktora koji će tome doprinijeti", navodi se u analizi koju u cijelosti možete pronaći OVDJE.
Kad je riječ o cijeni zaduživanja, analitičari smatraju da će njihovo vraćanje s trenutačnog vrhunca na manje restriktivne razine biti postupno.
"Očekujemo da će kamatne stope početi polako padati kako popuštaju monetarne politike i u skladu s (...) viđenom transmisijskom dinamikom. To će dovesti do jeftinijih kredita za klijente, no smanjenje će ove godine biti blago i tek dogodine osjetnije", ističe se u analizi.
Najveća se sniženja očekuju u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji gdje su kamatne stope za razdoblja monetarnog stezanja najviše i rasle u regiji.
U Bosni i Hercegovini (BiH) i Sjevernoj Makedoniji monetarna politika je bila manje restriktivna. Tako, primjerice, BiH trenutačno ima najjeftinije kredite.
Oporavak usprkos visokim kamatnim stopama
Uslijed viška likvidnosti, kreditna aktivnost se od početka godine u Adria regiji oporavlja unatoč visokim kamatnim stopama.
"Učinak restriktivnih monetarnih politika na kreditiranje je bio ograničen zbog viška likvidnosti u financijskom sustavu koji je spriječio kreditnu krizu, pa se dogodio tek blaži pad kreditne aktivnosti", navode analitičari.
U Hrvatskoj je kreditiranje kućanstava raslo godišnjom stopom od 10,7 posto u ožujku, a kod gospodarstva je to tek 3,7 posto, premda razlog za optimizam daje rast kredita za investicije stopom od 7,7 posto.
U Sloveniji su potrošački krediti u ožujku rasli 14,4 posto, do čega je došlo zbog rasta cijena i sporijeg povećanja plaća u odnosu na ostatak regije. Sporiji rast stambenih kredita i pad kreditiranja gospodarstva utjecali su na ukupnu brojku koja pokazuje da je Slovenija u regiji bila najjače pogođena monetarnim stezanjem.
U slučaju Srbije vidi se rast gotovinskih kredita u travnju od oko sedam posto, što po ocjeni analitičara ne iznenađuje jer su "s cijenama porasle i potrošačke potrebe u nominalnim iznosima". Jedan od mogućih razloga je, za razliku od kredita za gospodarstvo, pad kamatnih stopa za gotovinske kredite od 1,6 postotnih bodova godišnje prema podacima za travanj.
U Sjevernoj Makedoniji krediti za gospodarstvo i kućanstva rasli su godišnje sličnim stopama, odnosno 6,6 te sedam posto, a najviše kod stambenih kredita gdje je rast bio gotovo 11 posto.
Stabilne kamatne stope u BiH dovele su do stalnog rasta kreditne aktivnosti i za stanovništvo i za gospodarstvo.
.webp){kind=icon}
