.webp){kind=icon}
Vanjska trgovina u regiji suočava se s brojnim poteškoćama zbog slabljenja inozemne potražnje, inflacije i skupljeg financiranja. Svih pet zemalja, prema službenim podacima, bilježe trgovinske deficite u iznosima koji se mjere u milijardama eura.
Zemlje eurozone kao glavni trgovinski partneri naše regije zabilježile su pad PMI indikatora koji bilježi kretanja u proizvodnom sektoru. On je u srpnju pao na 49,8 (vrijednosti ispod 50 ukazuju na recesiju), što je najniži rezultat od lipnja 2020. U okviru ovog indeksa, komponenta koja se odnosi na nove narudžbe oslabila je za trećinu. Prvi puta od početka pandemije, kompanije očekuju smanjenje proizvodnje u narednoj godini.
"Svi ovi elementi sugeriraju da će se slabija inozemna potražnja i usporavanje rasta izvoza produžiti barem do kraja 2022.", ocjenjuje se u izvještaju analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Trgovinu pritišće inflacija, a slabljenje ekonomske aktivnosti će, prema predviđanjima, dovesti do negativnih trendova na tržištu rada, pa će i privatna potrošnja trpjeti. Očekuje se da će investicije zbog skupljeg financiranja također biti u padu.
"Sve to, ipak, i dalje ne znači da će vrijednost uvoza pasti, imajući u vidu visoke cijene sirovina na svjetskom nivou, naročito ako se hrvatski kanali za ukapljeni prirodni plin budu aktivno koristili kao zamjena za barem dio tradicionalnih puteva plina u Srednju Europu", procjenjuju analitičari.
Nakon prve jake turističke sezone od 2019. godine (posebno za Hrvatsku), neto izvoz će već krajem 2022. početi slabiti. U Srbiji će dinar biti pod pritiskom u takvoj situaciji, međutim, naš tim očekuje da će Narodna banka Srbije (NBS) nastaviti aktivno braniti stabilnost valute, uključujući intervencije u području kamatnih stopa i deviznih rezervi. S druge strane, kao glavni negativni rizik pojavljuje se potencijalna nestašica plina, što bi direktno smanjilo vrijednost uvoza, ali i dovelo do pojedinih gašenja industrijske proizvodnje.
Slovenija
Trgovinski deficit Slovenije za prvih šest mjeseci 2022. iznosio je 2,2 milijarde eura, sa stopom pokrivenosti uvoza izvozom od 92 posto. Usporedbe radi, tijekom istog lanjskog razdoblja, zemlja je bilježila suficit od 439 milijuna eura.
Rast potrošnje domaćinstava je visok, a potaknut je ublažavanjem mjera u vezi s pandemijom i jačanjem tržišta rada.
Izvozno orijentiran dio privrede umnogome se oslanja na uvoz poluproizvoda. Kako su više uvozne cijene podigle nominalnu vrijednost tog uvoza, izvoz je pod pritiscima nepovoljnih perspektiva uslijed rasta troškova, neizvjesnosti zbog rata u Ukrajini i upornih prekida u dobavljačkim lancima. Rast izvoza potaknut je ekonomskim oporavkom ključnih trgovinskih partnera i činjenicom da su i izvozni proizvodi na nominalnoj razini pod utjecajem općeg rasta cijena, navode analitičari našeg medija.
Hrvatska
Trgovinski deficit Hrvatske iznosio je 4,9 milijardi eura za prva četiri mjeseca ove godine, nasuprot 2,9 milijardi tijekom istog razdoblja 2021. Uvoz je porastao za 53 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši 12,5 milijardi eura, dok je rast izvoza znatno manji – 28 posto, te je zabilježio vrijednost od 7,5 milijardi eura.
Očekivano, pokrivenost uvoza izvozom u spomenutom razdoblju tekuće godine pala je na oko 60 posto, u odnosu na 66 posto u istom periodu lani. Više cijene i ovdje su dominantni pokretač promjena, kako u uvozu, tako i u izvozu.
Rast uvoza bio je prije svega vođen mineralnim gorivima, to jest ukapljenim plinom (skok od 827 posto u godinu dana), električnom energijom (189 posto), plinom u plinovitom stanju (89 posto) i ugljenom (180 posto). Potom, skočili su industrijski proizvodi – željezo i čelik (74 posto), kao i aluminij (75 posto). Ne treba zanemariti ni strojeve i transportnu opremu, najprije helikoptere i valjaonice.
Kako ocjenjuju naši analitičari, rast vrijednosti uvoza za prva četiri mjeseca 2022. godine oblikovan je uglavnom domaćom potražnjom i investicijama. Naime, usprkos rastućoj inflaciji, privatna potrošnja zbog akumulirane štednje, povoljnih kretanja na tržištu rada i snažne turističke sezone solidno raste. Investicije su podržane sredstvima Europske unije, pri čemu javni sektor igra vodeću ulogu u korištenju sredstava.
Kad je u pitanju izvoz, tu se također na vrhu liste po vrijednosti nalaze proizvodi iz energetskog i metalurškog sektora, a, osim rasta cijena, na jačanje je utjecao i ekonomski oporavak glavnih trgovinskih partnera.
Srbija
Kad je Srbija u pitanju, trgovinski deficit je u prvom polugodištu iznosio 5,6 milijardi eura, što je povećanje od 90 posto u odnosu na isto razdoblje 2021.
Uvoz robe je porastao za 44 posto u godinu dana (dosegnuvši iznos od 18,9 milijardi eura), a najveći doprinos dali su intermedijarni proizvodi, dijelom zbog rasta cijena energenata. Povećanje izvoza robe od 31 posto (u iznosu od 13,1 milijarde eura) potaknuto je rastom izvoza prerađivačke industrije i rudarstva.
Stopa pokrivenosti uvoza izvozom u spomenutom je razdoblju bila 74 posto, što je jedan postotak manje nego u isto doba 2021.
EPS
Iako je Srbija uglavnom proizvodila dovoljno električne energije za svoje potrebe, od prosinca 2021. godine kapacitet elektrane na ugljen ozbiljno je smanjen zbog tehničkih kvarova. Elektroprivreda Srbije morala je uvoziti velike količine struje. Istovremeno, uvoz prirodnog plina je zbog veće potražnje uslijed loših vremenskih uvjeta i rezervne proizvodnje električne energije porastao.
Najveći međugodišnji rast vrijednosti izvoza u lipnju zabilježen je u području sirovih materijala (izuzev goriva) – 161 posto, gdje se posebno ističu gnojiva, naftni derivati i metalne rude. Najznačajniji negativan doprinos imale su metalurška i automobilska industrija.
Bosna i Hercegovina
Trgovinski deficit Bosne i Hercegovine (BiH) iznosio je 4,6 milijardi eura za prvo polugodište 2022. godine, što je 48 posto više od 3,1 milijarde za isto razdoblje lani. Uvoz je povećan za 43 posto te je iznosio 13,7 milijardi eura, dok je izvoz povećan za 25 posto, na 9,1 milijardu eura. Stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila je 66 posto. Usporedbe radi, tijekom prve polovice prošle godine, stopa je imala vrijednost od 68 posto.
"BiH pati od kronično velikog trgovinskog deficita", ocijenio je tim analitičara Bloomberg Adrije, naglasivši da prerađivačka industrija s udjelom od 90 posto dominira izvoznim tokovima.
I ovdje se rast vrijednosti izvoza i uvoza uglavnom pripisuje oporavku ekonomije nakon ograničenja koja je pandemija bila nametnula.
Sjeverna Makedonija
Trgovinski deficit Sjeverne Makedonije u prvih šest mjeseci 2022. povećan je više od 50 posto na godišnjoj razini i iznosio je 1,8 milijardi eura. Pri tome je vrijednost uvoza porasla 28 posto, na 5,9 milijardi eura, dok je izvoz skočio za 20 posto i u spomenutom razdoblju iznosio 4,1 milijardu eura.
Postotak uvoza pokrivenog izvozom u lipnju 2022. iznosio je 69 posto, što je četiri postotka manje u usporedbi s istim mjesecom lani.
Kod uvoza, najveći doprinos imaju mineralna goriva. Naftni derivati skočili su za 136, plin za 268, a električna struja za 230 posto. Može se reći da je na povećanje vrijednosti uvoza dominantno utjecalo povećanje cijena energenata.
Na pojačanu izvoznu aktivnost u dijelu proizvedene robe u velikoj mjeri su utjecali izvozno orijentirani kapaciteti automobilske industrije koji su u prvoj polovici godine porasli za 104 posto, te željezo i čelik koji su ojačali za 53 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, zaključuje se u izvještaju našega analitičarskog tima.
