U cijeloj Adria regiji temeljni pokazatelji ukazuju na negativne trendove kada je riječ o trgovini na malo, smatraju analitičari Bloomberg Adrije. Razlog ovakvih trendova vide u smanjenju potrošnje nakon jake turističke sezone, racionalizaciji kupovine zbog visokih cijena i neizvjesnosti o dužini trajanja visoke inflacije te u pooštravanju standarda za odobravanje bankovnih kredita.
Podaci tima analitičara Bloomberg Adrije pokazuju kako gotovo sve države regije u sektoru trgovine na malo bilježe blagi realan rast, ali da je primjetno usporavanje uzrokovano visokom inflacijom. S druge strane, inflacija je nominalno pogurala brojke, što je doprinijelo rastu vrijednosti prometa u trgovini.
U Hrvatskoj nije došlo do realnog rasta prometa u maloprodaji, promatramo li poslovne subjekte kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost, međutim, visoke cijene doprinijele su boljim rezultatima trgovaca. Tako je u Hrvatskoj u maloprodaji u srpnju zabilježen mjesečni realan pad prometa od 0,5 posto. Nominalno je mjesečni promet za 0,3 posto veći, a godišnji za 15,3 posto.
Promet neprehrambenih proizvoda realno je za 4,6 posto veći u usporedbi s prošlom godinom, dok je u istom razdoblju promet motornih goriva zabilježio realan rast od 23,7 posto.
"Potrošačka aktivnost je umjerena u usporedbi sa Slovenijom, na što je utjecao pad stope nezaposlenosti u srpnju 2022. na 6,3 posto sa 7,4 posto u istom mjesecu prošle godine, porast gotovinskih kredita od 1,5 posto na godišnjoj razini u lipnju 2022. i snažan oporavak sektora turizma koji je u prvoj polovici ove godine zabilježio rast od 152 posto u odnosu na prošlu godinu'', navode analitičari Bloomberg Adrije.
Trgovina na malo u Sloveniji u srpnju je zabilježila realan rast od 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, gurajući godišnju stopu rasta na 25,1 posto. Nominalno, promet trgovine na malo je na godišnjoj razini za 48,7 posto veći, a na mjesečnoj razini za 3,1 posto.
Inflacija i rast cijena odigrali su važnu ulogu kada je riječ o nominalnom rastu, što je rezultiralo ne samo količinskim povećanjem prometa, nego i povećanjem iz aspekta ukupne vrijednosti. Najveći godišnji rast u Sloveniji bilježi prodaja motornih goriva, i to realan godišnji rast od 75,8 posto uz nominalan od 133 posto. Trgovina na malo neprehrambenim proizvodima bilježi realan godišnji rast od osam posto i nominalan od 133,6 posto.
Faktori koji su utjecali na rast maloprodaje u Sloveniji ogledaju se u potrošnji novca koji su domaćinstva uštedjela tijekom pandemije COVID-19, rastu kreditiranja te smanjenju stope nezaposlenosti koja je na najnižoj razini (5,5 posto) u zadnjih 10 godina. Također, u prvoj polovici 2022. godine ostvareno je šest milijuna turističkih noćenja, što je za 4,3 milijuna više u odnosu na prošlu godinu.
U Bosni i Hercegovini promet trgovine na malo, izuzev trgovine motornim vozilima i motociklima, u srpnju bilježi realan mjesečni rast od 3,8 posto i godišnji rast od 9,6 posto. Nominalno je promet za 18 posto veći u odnosu na prethodnu godinu, međutim, zabilježen je mjesečni nominalan pad od 0,1 posto. To pokazuje kako obujam visokih cijena utječe na ovaj sektor.
U srpnju promet prehrambenih proizvoda bilježi realan rast od 2,3 posto, neprehrambenih proizvoda od 15,7 posto, a motornih goriva od 5,5 posto.
''Rast prometa pogurala je bosanskohercegovačka dijaspora koja u zemlju dolazi tijekom ljetnih mjeseci, što dovodi do povećanja prometa u trgovini na malo i u ugostiteljstvu, te snažna kreditna aktivnost, čemu u prilog govori podatak da je potražnja za potrošačkim kreditima u srpnju zabilježila godišnji rast od 4,1 posto. Također, na rast je utjecao i oporavak potrošačkog raspoloženja nakon ukidanja COVID mjera te smanjenje nezaposlenosti. Ipak, s druge strane smanjenje realne neto plaće ima negativan učinak na potrošnju'', smatraju analitičari.
I u Srbiji su inflacija i rast cijena odigrali ključnu ulogu kada je riječ o nominalnom rastu prometa u sektoru maloprodaje, pa je tako zabilježen godišnji rast od 22,1 posto i mjesečni od 2,9 posto.
Realno je promet u srpnju u odnosu na lipanj za 1,7 posto veći, dok je na godišnjoj razini zabilježen realan rast od četiri posto.
Kao i u Hrvatskoj i Sloveniji, u Srbiji je najveći godišnji realan rast zabilježen u prodaji goriva, i to od 11,8 posto, a u prodaji neprehrambenih proizvoda od 2,5 posto. Rast plaća, jak priljev doznaka iz inozemstva i snažna kreditna aktivnost doprinijeli su ovakvim brojkama.
Sjeverna Makedonija bilježi realan mjesečni rast prometa trgovine na malo od 10,3 posto, ali je zabilježen godišnji pad od 4,4 posto. U srpnju je promet u maloprodaji na godišnjoj razini nominalno porastao za 16 posto, a mjesečno za 10,5 posto.
U srpnju je u Sjevernoj Makedoniji zabilježen pad prometa u svim kategorijama, a najviše u sektoru prehrambenih proizvoda, gdje je godišnji realan pad iznosio 11,7 posto.
Osnovni uzrok pada prometa leži u padu neto plaća, s tim što je jači pad spriječen jakom kreditnom aktivnošću i padu stope nezaposlenosti.
Analitičari Bloomberg Adrije za kraj godine predviđaju kako bi Svjetsko prvenstvo u nogometu, koje će biti održano u prosincu, zajedno sa sezonom praznika moglo imati pozitivan učinak na prodaju elektroničkih uređaja.
Međutim, za sljedeću godinu naši analitičari nemaju optimistične prognoze kada je riječ o sektoru maloprodaje.
''Fundamenti izgledaju negativno za tržište rada s obzirom na opće slabljenje gospodarske aktivnosti, što će vršiti pritisak na plaće i razinu zaposlenih. Očekujemo i smanjenje potrošačke moći jer će rastuća inflacija diljem regije utjecati na kupovnu moć građana. Također, kamatne stope rastu kako bi se smanjila privlačnost zaduživanja. Potencijalan negativni rizik mogao bi biti i ponovni rast broja zaraženih virusom SARS-CoV-2, što bi ograničilo fizičku aktivnost kupovine'', zaključuju analitičari Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
