Izmjene zakona o prostornom planiranju, što je sada u saborskoj proceduri po hitnom postupku, trebale su, među inim, imati za cilj olakšati investicije u agrosunčane elektrane i time potaknuti sinergiju između ulaganja u energetski i poljoprivredni sektor, no sudeći prema stajalištu Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), a i jednog od ključnih investitora u segmentu agrosolara, cijela ideja naizgled će tek jedan novi potencijalno propulzivan model dovesti u slijepu ulicu.
Naime, kako ističu iz HPK-a, poljoprivredni proizvođači zabrinuti su jer se u prijedlogu izmjena zakona omogućava planiranje agrosolarnih elektrana "na bilo kojim poljoprivrednim površinama, bili to nasadi ili poljoprivredni kompleksi, bez jasnih kriterija".
Stoga smatraju da će se izmjene negativno odraziti na poljoprivrednu proizvodnju.
Čitaj više
Francuska radi zelene tranzicije razmatra dodatno oporezivanje bogatih
Francuska će do kraja desetljeća morati povećati ulaganja za oko 67 milijardi eura godišnje.
22.05.2023
Srbija bi sama mogla proizvoditi pola plina koji koristi
Problemi su nova regulativa i skuplje sirovine.
15.05.2023
Otkucava sat za energetsku tranziciju BiH
Nadležnost za plin je na državnoj razini, što je potvrđeno Sporazumom o plinu u BiH iz 2007. godine.
15.05.2023
Hrvatska ima golem potencijal u proizvodnji struje iz vjetroelektrana na moru
Kapacitet u vjetroelektranama na moru je 25 gigavata ako se računaju samo područja sa slabim utjecajem na krajolik i more.
10.05.2023
"HPK smatra kako će se zakon negativno odraziti na poljoprivrednu proizvodnju s obzirom (na to) da najveći dio poljoprivrednih usjeva nije moguće uzgajati u sjeni solarnih elektrana te će se estetski narušiti izgled ruralnih područja. Također, postoji bojazan kako će se uzurpacijom poljoprivrednog zemljišta za korištenje agrosunčanih elektrana na poljoprivrednim površinama doći do dodatnog poskupljivanja zemljišta, što će proizvođačima otežati dolazak do kupnje (toga), povećati cijenu najma te na kraju cijenu hrane. S obzirom na dosadašnje iskustvo provedbe kontrola, naši proizvođači zabrinuti su kako će se na terenu događati manipulacije na štetu cijelog sektora", ističu u HPK-u.
Bolje na krovove
Oni predlažu da u fokusu primarno ne budu poljoprivredne površine, već poljoprivredni objekti.
"Mišljenja smo kako sunčane elektrane trebaju prije svega biti postavljene na sve poljoprivredne objekte kako bi se zaštitila postojeća proizvodnja. Većina krovova poljoprivrednih gospodarstava i proizvodnih objekata trenutno je bez postavljenih sunčanih elektrana. Zakon ne bi smio ići na štetu proizvodnje hrane, posebno iz razloga što nismo samodostatni u većini poljoprivrednih proizvoda, a ovim zakonom ta produktivnost može doći još više u pitanje", stajališta su u HPK-u.
Agrosolarna elektrana Geloux u funkciji je od 2014. godine | Neoen France
Da zakonske izmjene ne pogađaju cilj potvrđuje i razmišljanje jednog od pionira u investicijama u agrosolare u Hrvatskoj. Naime, francuska tvrtka koja ulaže u obnovljive izvore Neoen planira ulaganje u prvu agrosolarnu elektranu u Hrvatskoj u industrijskoj zoni u Dragaliću, a ciljana joj je snaga 10 megavata. Izgradnja takvih objekata u industrijskim zonama nije sporna. No ono što je sporno iznosi Ivan Strunje koji je voditelj razvoja poslovanja u Neoenu.
"Dobro je da su u promjeni zakona definirani agrosolari, no to nije učinjeno na dobar način. Dopušta se izgradnja agrosolara na trajnim nasadima, a u Hrvatskoj ima relativno malo trajnih nasada na kojima se to može graditi, recimo u to bi spadali vinogradi. U voćarstvu, odnosno kod mnogih voćki, to nije realno, pa će se opet najviše projekata usmjeriti prema priobalju umjesto da se razvijaju i na kontinentu. Zapravo, trajni su nasadi zadnji oblik poljoprivredne aktivnosti za ovu vrstu ulaganja. Na prvom je mjestu ovčarstvo, a onda jednogodišnje biljne kulture", objašnjava Strunje.
Nema razumijevanja
Prema njegovu mišljenju, Ministastvo poljoprivrede nije razumjelo da je u agrosolarima velika ulagačka prilika za poljoprivredu, pa se nije zauzelo za taj koncept koji može donijeti nova velika ulaganja.
"Čini se kako je prevladao strah da će se poljoprivredne površine preplaviti agrosolarima, no bilo bi pokriveno možda 0,5 do jedan posto poljoprivrednih površina P3 i PŠ kategorije, od čega se onda za poljoprivrednu aktivnosti ne bi moglo koristiti od 0,1 do 0,2 posto ukupne poljoprivredne površine tih kategorija. Uz napomenu da dolazi do povećanja prinosa na površinama gdje bi bili agrosolari", kaže Strunje.
P3 i PŠ se odnosi na takozvana ostala obradiva i ostala poljoprivredna zemljišta, za razliku od P1 i P2, što se odnosi na osobito vrijedna, odnosno vrijedna obradiva zemljišta.
Strunje dodaje da bi se kod ovčarstva više od 90 posto površina i dalje koristilo za ispašu.
"U principu, imali bi značajan ulazak kapitala koji bi mogao pokrenuti mnoge inovacije u poljoprivredi bez ikakve štete za poljoprivrednu proizvodnju. Čak naprotiv. Naravno, uz to da se uspostavi dobar nadzor nad takvim projektima i da se ne zlorabi pojam agrosolara za puko postavljanje panela na poljoprivredno zemljište. S ovakvom definicijom sada ćemo umjesto svih mogućih investicija koje bi mogli ostvariti ostati na tek nekih pet posto investicija u agrosolare. Drugim riječima, ovim zakonom će se obeshrabriti ulagači jer će se radije opredjeljivati za klasične solarne elektrane koje su jeftinije i manje složen zahvat", poručuje Strunje.
Kako kaže, ovo je još jedan primjer kako u Hrvatskoj dobre i inovativne ideje često ne prolaze zbog manjka razumijevanja, osim ako nisu zaogrnute nekim partikularnim interesima "kakvi se naziru i u sadašnjoj definiciji agrosolara".
.webp){kind=icon}
