Predsjednik uprave Plive i predsjednik HUP-a Mihael Furjan izjavio je kako je država potpuno krivo postavila model poreza, koji je prepisala od Poljske, koja je pak i sama odustala od šire primjene poreza na ekstraprofit. Također se složio s direktoricom HUP-a Irenom Weber kako je država najveći profiter od krize, dok je državni tajnik u ministarstvu financija Zdravko Zrinušić najavio kako će ovog tjedna doći do korekcije oko modela poreza u dogovoru s HUP-om.
Weber je izjavila kako su poduzeća godinu dana plaćala četiri puta veću cijenu energenata. Istaknula je kako je to dovoljna solidarnost državnom proračunu, uz višu stopu poreza na dobit naspram ostalih poduzeća, 18 naspram deset posto.
"2022. godina je trebala biti godina normalizacije poslovanja i oporavka za poduzetnike nakon koronakrize i dvije pandemijske godine. Vlada je ograničila cijene energenata i to je fantastična mjera koja je poduzećima omogućila izvjesnost i sigurnost u poslovanju, no poduzeća i dalje plaćaju četiri puta veću cijenu za energente od planiranog", istaknula je Weber, gostujući na HRT-u.
Čitaj više
Furjan: Ako će se raditi o većem iznosu novog poreza, tužit ćemo državu
"Ako se radi o nekoliko milijuna kuna, onda ne bismo, ali ako će se raditi o desetcima milijuna kuna, onda bismo i mi tužili", govori prvi čovjek Plive.
30.11.2022
Weber: Odustanite od zakona o dodatnom porezu na dobit, štetan je i opasan
Novi porez će onemogućiti nastavak investicija i daljnji porast plaća.
30.11.2022
HUP: Dodatni porez na dobit diskriminira i kažnjava najuspješnije tvrtke
"Ovo je kažnjavanje najuspješnijih tvrtki u našoj zemlji", poručuju iz HUP-a.
17.11.2022
HUP: Kakav porez? Narudžbe iz Njemačke su zaustavljene, recesija stiže
Narudžbe prema hrvatskim kompanijama koje stižu iz Njemačke u velikoj su mjeri zaustavljene.
14.11.2022
Furjan je istaknuo kako Pliva i ostatak farmaceutskog sektora nemaju mogućnosti podizanja cijena lijekova. "Cijene receptnih lijekova kontrolirane su od (…) Halmeda i HZZO-a. Cijene za izvoz moramo prihvatiti, kao i svi ostali izvoznici. Ovo je katastrofalan potez Vlade koji izuzetno šteti imidžu Hrvatske kao investicijske destinacije."
Dodao i je kako je upitno hoće li ovaj zakon proći ocjenu ustavnosti jer je s ovim porezom došlo do situacije da je jedna kompanija zahvaćena porezom, dok druga primjerice nije, a rade u istom sektoru. "Kompanija koja ostvaruje manju dobit nije u sustavu poreza jer ima niže profitne stope i margine. Država se s ovim porezom miješa u tržišno natjecanje i država se imati dodatne sporove jer će kompanije sigurno tražiti odštetu nakon plaćenog poreza."
Furjan je također izjavio kako je porez postavljen na apsolutno krivi način te prepisan poljski model poreza na ekstraprofit, dok je sama Poljska odustala od šire primjene poreza. "Ideja je bila redistribucija profita od proizvođača nafte, plina i struje. EU je postavio dobre temelje, ali mi smo potpuno krivo ovdje postupili, i to jedini u EU-u jer je i Mađarska uvela širu primjenu početkom pandemije."
"Vlada je odlučila predložiti zakon u kojem je naglasak bio na solidarnosti. Vlada je dobila 162 primjedbe na ovaj zakon, ali je to bilo i očekivano. Tijekom ovoga tjedna možemo očekivati korekcije zakona u dogovoru s HUP-om", izjavio je Zrinušić.
Furjan je zaključio kako je najveći dobitnik inflacije državni proračun, dok su najveći gubitnici građani i poduzetnici. "Prihodi države su skočili 20 posto. S druge strane, građanima novac vrijedi 13 do 14 posto manje, dok poduzetnici ne mogu kroz povećanje cijena prebaciti sve na krajnjeg potrošača jer si građani ne bi mogli priuštiti proizvod. Samim time oni snose teret krize, dok država pliva u novcu."
Weber se također složila kako je država najveći profiter od cijele situacije i smatra da nema razloga za ovakvim porezom. "Ovo je katastrofalan udar na poduzetnike. Porezni prihodi su se povećali 20 posto. Poduzeća i građani plaćaju skupi javni sektor i oni snose najveći teret krize", zaključila je.
Zrinušić je najavio kako će do četvrtka biti još govora o korekciji prijedloga zakona. "Hrvatska je, što se tiče poreznog opterećenja, negdje u zlatnoj sredini EU-a i Hrvatska nema porez na nekretnine, koji je jedan od izdašnijih prihoda za državni proračun", zaključio je Zrinušić.