text size
Štok roba, odnosno roba pred istekom roka trajanja, zadaje glavobolje brojnim trgovačkim kompanijama, no upravo je ona okosnica ponude jedne zagrebačke trgovačke tvrtke. Kako pokazuju brojke, Žapcu ide sasvim dobro, a nedavno su otvorili svoju sedmu zagrebačku trgovinu.
Prvi hrvatski food outlet Žabac je, prema podacima Fine 2021. godine, imao nešto manje od 51 milijun kuna prihoda, osjetno više u odnosu na 36,59 milijuna kuna godinu ranije. EBIT u 2021. iznosio je nešto više od 1,34 milijuna kuna, a neto dobit 969 tisuća. Godinu ranije je EBIT iznosio nešto više od 1,13 milijuna kuna, dok je dobit bila nešto viša od milijun kuna. Njihov je koncept prepoznat i van hrvatskih granica, pa je Žabac 2017. godine bio drugi na svijetu u Euromonitorovu godišnjem natječaju u kategoriji "New concepts in retailing – Grocery".
Saznali smo kako su vlasnici Mario i Maja Žamboki uopće došli na ideju za osnivanjem trgovina ovakvog koncepta. U razgovoru za Bloomberg Adriju Žamboki je otkrila kako su najprije počeli sa standardnim lancem trgovina istoimenog naziva, ali su zbog viška štok robe i proizvoda kojima se približavao datum isteka roka došli na ideju food outleta. Ističu kako asortiman u njihovim dućanima nije neophodno samo pred istekom roka, već se nekad radi i o tiskarskoj greški na ambalaži, što, tvrde, nema apsolutno nikakvu poveznicu s kvalitetom proizvoda. Druge trgovine u svojem prodajnom asortimanu ne smiju držati robu takve ambalaže, ali oni zbog svojega koncepta smiju.
"Napravimo ispravnu deklaraciju, provjerimo kvalitetu proizvoda i, kada utvrdimo da je sve u redu, to može ići u prodaju bez problema", rekla nam je Žamboki pa dodala: "Nedavno se šleper pun Argetinih tuna pašteta prevrnuo, a krajnje odredište im je trebala biti Švedska. Iako nije došlo do oštećenja Argetinih tuna pašteta, zbog proceduralnih razloga nisu završile u Švedskoj, već kod nas. Deklaracija je napravljena na hrvatskom, roba provjerena i Argeta tuna pašteta se kod nas prodavala po cijeni od 4,99 kune. Inače cijena takve paštete u redovnoj prodaji je blizu 16 kuna."
Ističe kako u asortimanu često drže slatkiše, primjerice Milkine čokolade namijenjene austrijskom i njemačkom tržištu, čija je kvaliteta navodno često puno bolja.
Žabac u svojem asortimanu nudi specifičnosti i jedinstveno iskustvo kupnje, poput deterdženta u rinfuzi na tzv. detergentomatima, čime pospješuju i zaštitu okoliša od prekomjernog plastičnog zagađenja, što je prepoznao i Euromonitor koji između ostalog prati i analizira inovacije na području trgovine.
Nadalje, vlasnica Žapca u razgovoru za Bloomberg Adriju nama navodi kako to nije jedino po čemu se razlikuju od većih konvencionalnih trgovina jer se vode fleksibilnijim pravilima. Primjerice, veliki trgovački lanci katkad zbog nekoliko sati kašnjenja bez obzira na razlog ne bi prihvatili robu. To proizvođače, osobito male OPG-ove, stavlja u nepovoljan položaj, pa food outlet Žabac takvu robu onda nabavlja po povoljnijoj otkupnoj, a samim time i prodajnoj cijeni.
Prva pomisao na kašnjenje pri isporuci roba svakako su nam granični prijelazi, pa smo pomislili kako bi ulaskom u Schengen i brisanjem granica taj problem također otišao u povijest, no stvarnost je značajno drukčija. "Problem je u opskrbnom lancu. Mi robu uvozimo iz inozemstva, ali i od domaćih dobavljača, no manjak je radnika i nedovoljan je broj vozača. Svi mahom hrle vani za bolje plaćenim dnevnicama i satnicama. Nekada se na isporuku čekalo do tri dana, a sada je to i do dva tjedna", kaže nam Žamboki i dodaje kako su svi u jednakim problemima, bez obzira na veličinu prodajnog lanca.
Saznali smo i najčešće izazove s kojima su se suočavali. Kažu kako ih je često pratio mit o dućanu za socijalno ugrožene kategorije društva, pa su mnogi na početku vjerovali kako se kupnja u ovom food outletu može obaviti isključivo s nekakvim "iskaznicama za siromašne". Drugi je najčešći mit bio o drugorazrednoj robi, često s isteklim rokom trajanja, što se protezalo na lažnu robu sumnjiva podrijetla. U razgovoru su nam pojasnili kako je za razuvjeravanje ljudi bilo neophodno vrijeme. Marketinškim kampanjama i neumornim objašnjavanjem su se uspjeli pozicionirati kod kupaca. "Kupcima je bilo potrebno vrijeme upoznati se s nekim jedinstvenim proizvodima poput sireva i salama koje se osim kod nas mogu isključivo pronaći na policama u Francuskoj ili Italiji", rekla nam je Žamboki.
Iz Žapca poručuju kako se ne misle zaustaviti na dosadašnjim impresivnim rezultatima. Naime, planiraju otvaranje i tzv. outlet kafića, odnosno kafića koji po istom konceptu i diskontnim cijenama nudi sve vrsta pića inače dostupnih u njihovim dućanima. Kažu kako prostor u centru Zagreba već postoji, ali su planovi oko njegova otvorenja zbog raznih čimbenika uvelike prolongirani, ponajprije pandemije COVID-19.
U razgovoru za Bloomberg Adriju ističu kako svaki novi dućan, pa i skorašnje otvaranje outlet kafića znači i nova radna mjesta. Food outlet Žabac trenutačno zapošljava 80 ljudi i 15 studenata, a posebno su osjetljivi, kažu, na marginalizirane i socijalno ugrožene skupine ljudi s poteškoćama u razvoju, te navode kako u svakoj svojoj trgovini zapošljavaju barem po dvije takve osobe, dok je svaka treća zaposlena na puno radno vrijeme. Zanimalo nas je postoje li određene pogodnosti ili državni poticaji za zaposlenje takvih radnika, no kažu kako su porezni odbici manji isključivo za zaposlene na puno radno vrijeme i u stalnom radnom odnosu.
"Takva je svaka treća osoba iz skupine s poteškoćama u razvoju. Neki od tih ljudi ne mogu fizički raditi puno radno vrijeme, a neki ne žele riskirati. Ako shvate da iz bilo kojeg razloga ne mogu raditi osam sati dnevno, sa stalnim ugovorom za posao gube pravo na socijalne mjere i beneficije koje mogu ostvarivati s ugovorom na pola radnog vremena i ne mogu ga ponovno reaktivirati", pojašnjava nam Žamboki. Motivacija im nisu porezne olakšice, već, kako tvrde, o integraciji najpotrebitijih brinu isključivo iz empatije te ističu kako najviše suradnje ostvaruju s udrugom Centar za inkluzivne radne aktivnosti.
Uvjereni u neophodnost ovakvoga prodajnog koncepta i izvan Zagreba, pitali smo koji su im planovi u vezi sa širenjem poslovanja u druge dijelove Hrvatske. Vlasnica Žapca nije mogla nagovijestiti kada bi se to moglo realizirati. Kaže kako se ipak ne mogu natjecati s prodajnim lancima s preko 1500 dućana, vlastitim kamionima, vozačima i centraliziranim skladištenjem. "Čak i teoretski, kada bismo se odvažili na otvaranje trgovine izvan Zagreba, a bez središnjeg skladišnog centra, ne bismo mogli, primjerice, reći jednom dobavljaču poput Dukata da nam dopremi 300 komada jogurta do Osijeka. Skladišta svih velikih firmi su po Zagrebu i oni robu razvoze od trgovine do trgovine. Kao mali igrač nismo u poziciji diktirati velikim dobavljačima tempo i način isporuke robe, oni dostavljaju nama robu kada stignu", pojasnila je Žamboki.
Maja Žamboki je razgovor s nama završila uz poruku da se nemaju namjeru natjecati s velikim prodajnim lancima niti imaju kapaciteta za to. Kaže kako će samo nastaviti brinuti o kupcima nudeći im uvijek najpovoljnije cijene, a neće zaboraviti ni najpotrebitije, pa će kao i dosad nastaviti s pomaganjem pučke kuhinje na Svetom duhu, potrebitih obitelji s djecom i udruga za nezbrinute životinje. "Najbitnije je da hrana ne završi na otpadu", zaključila je Žamboki.
Asortiman u trgovini na Črnomercu
Mario (u sredini) i Maja Žamboki (druga slijeva) s djelatnicima Food Outlet Žapca
Asortiman u Žapcu
Food Outlet Žabac na Črnomercu
.webp){kind=icon}
