Hrvatski poduzetnici, obveznici poreza na dobit, njih 156.145 (bez financijskih institucija), u 2023. godini imali su 1.029.659 zaposlenih (prema satima rada). Ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 161,1 milijardu eura i ukupni rashodi u iznosu od 150,5 milijardi eura. U odnosu na 2022. godinu, ukupni prihodi veći su za 9,6 posto, a ukupni rashodi za 8,4 posto, pokazuju podaci Fine.
Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 25.516 poduzetnika (16,3 posto), s tim da je od ukupnih prihoda 33,5 milijardi ostvareno prodajom robe na inozemnom tržištu, što je smanjenje izvoza za 4,2 posto u usporedbi s 2022. godinom. U istom razdoblju kupljeno je robe u vrijednosti od 29,1 milijardu eura te je trgovinski suficit iznosio 4,4 milijarde eura.
Dobit razdoblja, u iznosu od 11,5 milijardi eura, ostvarilo je 107.789 poduzetnika (69 posto), dok je gubitak razdoblja od 2,8 milijardi eura iskazalo 48.356 poduzetnika (31 posto). U odnosu na 2022. godinu, poduzetnici su ostvarili 17,2 posto veću dobit razdoblja uz smanjenje gubitka razdoblja za 14,2 posto. To je rezultiralo ostvarenjem konsolidiranog financijskog rezultata – neto dobiti od 8,8 milijardi eura, što je 32,5 posto više u odnosu na 2022. godinu (6,6 milijardi eura).
Sam vrh popisa hrvatskih kompanija po ostvarenim prihodima zauzele su kompanije koje se bave proizvodnjom i distribucijom nafte, struje i plina. Najveća domaća naftna kompanija Ina prva je na popisu s ostvarenim prihodom od 3,87 milijardi eura u 2023. godini. Ina je imala i najveću dobit razdoblja u iznosu od 224 milijuna eura. Nakon Ine, na drugom mjestu nalazi se Hrvatska elektroprivreda (HEP) kojoj su, nakon krizne 2022. godine, lani prihodi skočili za čak 48 posto na 3,66 milijardi eura. Iza njih nalazi se kompanija Pavla Vujnovca Prvo plinarsko društvo koja je lani imala 3,5 milijardi eura prihoda, 20-ak posto manje nego godinu prije.
Prema Fini, u novu dugotrajnu imovinu u 2023. godini investiralo je 14.469 poduzetnika (9,3 posto) i to 5,5 milijardi eura, što je povećanje od 18,6 posto u odnosu na prethodno poslovno razdoblje. Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u 2023. godini iznosila je 1.028 eura, što je 10,4 posto više u odnosu na 2022. godinu (932 eura).
I dalje je najviše poduzetnika u trgovini (28.297) koji su ostvarili i najveće ukupne prihode (51,6 milijardi eura), dok je kod poduzetnika u prerađivačkoj industriji najviše zaposlenih (238.616), 1,6 posto više nego 2022. godine. Najveću neto dobit u 2023. godini iskazali su poduzetnici u trgovini, u iznosu od 2,1 milijardu eura, što je povećanje od 18,7 posto u odnosu na 2022. godinu.
Promatrano po veličini poduzetnika, najviše je mikro poduzetnika, njih 137.950 (udio 88,3 posto), malih je 15.748 (udio 10,1 posto), srednjih 1.989 (udio 1,3 posto), a velikih 458 (udio 0,3 posto). Sve četiri skupine poduzetnika ostvarile su neto dobit u 2023. godini koja je kod mikro poduzetnika iznosila 1,3 milijarde eura, kod malih poduzetnika 2,4 milijarde eura, kod srednje velikih poduzetnika 2,1 milijardu eura, a kod velikih poduzetnika 3 milijarde eura.
Promatrano po županijama i dalje dominiraju poduzetnici sa sjedištem u županiji Grad Zagreb, u kojoj sjedište ima njih 51.318, što je 32,9 posto od ukupnog broja poduzetnika. Ukupni prihodi najviše su rasli na razini Zadarske (17,1 posto) i Splitsko-dalmatinske županije (17,0 posto), dok je neto dobit najviše rasla u Šibensko-kninskoj županiji (2,2 puta više u odnosu na 2022.). Broj zaposlenih najviše je rastao u Brodsko-posavskoj (7,7 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (7,4 posto).
.webp){kind=icon}
