Kolovoz je donio nove rekordne razine potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini. Godišnja inflacija dosegla je 16,8 posto, a Agencija za statistiku BiH (BHAS) objavila je kako su cijene hrane i bezalkoholnih pića u odnosu na kolovoz prethodne godine porasle za 25,6 posto.
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu su u kolovozu, u odnosu na isti mjesec 2021. godine, porasle 22,2 posto. Proizvodnja prehrambenih proizvoda poskupjela je 23,6 posto, dok je proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 66 posto skuplja.
Razlika CPI-ja i indeksa proizvođačkih cijena za domaće tržište je negativnih 8,8 posto. Negativna razlika u potrošačkim cijenama i cijenama proizvođača ukazuje na kontinuirane pritiske na profitne marže trgovaca. Također, negativna razlika ostavlja mnogo slobodnog kapaciteta prijenosa troškova s trgovaca i proizvođača na potrošače.
Bosanskohercegovački proizvođači zbog dominacije uvozne robe definitivno ne mogu diktirati cijene na tržištu u većini kategorija proizvoda, rekao je ekonomski analitičar Igor Gavran za Bloomberg Adriju.
"To je i jedan od mnogih razloga zašto su neravnopravni u konkurenciji s uvozom i zašto previsoke cijene koje vidimo na policama supermarketa ne znače da domaći proizvođač ostvaruje neki ekstraprofit", rekao je.
Trgovački lanci najčešće imaju jaču pregovaračku poziciju i sami diktiraju cijene koje onda proizvođači moraju prihvatiti. Sve manja kupovna moć potrošača zbog previsokih cijena treći je čimbenik koji je Gavran naveo, a koji ograničava mogućnost rasta prodajnih cijena i opet posljedično ograničava i mogućnost prenošenja svih poskupljenja u lancu na krajnjeg kupca.
"Tek ako bismo imali sve detaljne podatke o maržama u svim fazama lanca opskrbe, mogli bismo ocijeniti i ova kretanja cijena u smislu toga je li riječ o umanjenju ranije nerealno visokih marži ili eventualno neki proizvođači dolaze u situaciju da svoju maržu svode na minimum ili idu u gubitak", dodao je Gavran.
Prilikom gostovanja na Bloomberg Adria Startu ekonomski analitičar Draško Aćimović rekao je kako je nerealna procjena inflacije od 16,8 posto za kolovoz te da je realna inflacija u BiH oko 20 posto. Aćimović smatra da inflacija u BiH nije dosegla svoj vrhunac.
"Sasvim je sigurno da ni ovi ni bilo koji drugi statistički podaci nisu apsolutno i uvijek točni i 100 posto pouzdani, ali ako se fokusiramo na suštinu, a to je visoka inflacija kojoj i sami svjedočimo, onda ih možemo prihvatiti kao suštinski realne", rekao je Gavran.
Dodao je kako s obzirom na trend pada cijena goriva, čijim rastom je u prethodnom periodu najčešće pravdan i rast cijena ostale robe i usluga, nema osnova za nastavak općeg rasta cijena, već prije za njihovo smanjenje ili barem stabilizaciju.
"Eventualno je moguće novo povećanje cijene plina, ali ni ono ne bi trebalo biti značajno, ako ga uopće bude, jer je cijena plina za BiH utemeljena na tzv. naftnoj formuli i kretanju cijena goriva koje u prethodnih devet mjeseci nisu rasle toliko kao u devet mjeseci prije posljednjeg povećanja cijene", istaknuo je Gavran.
Vlasti su još uvijek bez intervencija na rast cijena i ublažavanje trenutne situacije za građane. Gavran kaže kako je "ogroman prostor za njihovo djelovanje putem suspenzije akciza na gorivo, niže stope PDV-a za osnovne proizvode, intervencije iz robnih rezervi, subvencijama i pomoći poljoprivrednicima i drugim proizvođačima".
"Naredni mjeseci mogu donijeti dodatno pogoršanje stanja jedino ako je to svjestan izbor vlasti, jer ništa od toga nije neizbježno", zaključio je. "A recesija koja je ili počela ili se najavljuje u mnogim zemljama oko nas također bi trebala djelovati na pad cijena, a ne njihov rast, uz paralelno dizanje referentnih kamatnih stopa ključnih središnjih banaka."
.webp){kind=icon}
