Inflacija u eurozoni dodatno je ubrzala u rujnu i dosegnula razinu od deset posto, što je prvi puta u povijesti da ima dvoznamenkastu vrijednost, pokazuje prva procjena koju je u petak objavio Eurostat. Mjesec dana ranije, u kolovozu, stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena iznosila je 9,1 posto, dok je prije godinu dana iznosila 3,4 posto.
Iz Eurostata su priopćili kako su među komponentama inflacije najviše porasle cijene energije, za 40,8 posto, a nakon njih cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, i to za 11,8 posto.
Inflacija je i po peti puta za redom premašila očekivanja Bloombergovih analitičara koji su procjenjivali kako je u rujnu dosegnula 9,7 posto.
Među 19 članica eurozone kojima će se od 1. siječnja pridružiti Hrvatska, najvišu inflaciju i dalje bilježe baltičke države. U Estoniji se ona procjenjuje na 24,2 posto, Litvi 22,5 posto, a u Latviji na 22,4 posto. U odnosu na kolovoz, inflacija je ponešto usporila u Estoniji, ali i dodatno ubrzala u Litvi i Latviji.
Najviši međumjesečni skok zabilježen je u Nizozemskoj, pokazuju podaci Eurostata. U kolovozu je inflacija tamo iznosila 13,7 posto, a u rujnu 17,1 posto. Za 2,1 postotni poen inflacija je porasla i u najvećem europskom gospodarstvu, Njemačkoj, i to s 8,8 u kolovozu na 10,9 posto u rujnu, a u Austriji je skočila s 9,2 na 11 posto.
Visoka stopa inflacije u eurozoni podiže vjerojatnost nastavka agresivnog dizanja kamatnih stopa Europske središnje banke, što bi moglo dodatno opteretiti gospodarstvo.
Blaga utjeha dolazi iz Francuske, članice eurozone s najnižom inflacijom koja je u rujnu snižena na 6,2 posto sa 6,6 posto koliko je iznosila u kolovozu. Rast cijena usporio je i u Španjolskoj gdje je u osmom mjesecu inflacija bila 10,5 posto, da bi u rujnu skliznula na 9,3 posto, kao i u Irskoj, Sloveniji te na Cipru gdje je rast cijena također usporio.
.webp){kind=icon}
