Bruto domaći proizvod Europske unije u četvrtom je lanjskom kvartalu bio 1,8 posto viši nego godinu prije, pokazuje prva preliminarna procjena koju je u utorak objavio Eurostat. Stopa pokazuje dodatno usporavanje ekonomske aktivnosti u EU-u. U trećem kvartalu godišnji porast iznosio je 2,5 posto, a u drugom 4,4 posto.
U eurozoni, regiji Unije koja dijeli zajedničku valutu i kojoj od početka ove godine pripada Hrvatska, BDP je u četvrtom kvartalu bio 1,9 posto viši nego godinu dana prije. Brojka također pokazuje usporavanje aktivnosti jer je u trećem kvartalu godišnji rast iznosio 2,4 posto.
Među državama za koje su dostupni podaci, daleko najviši skok ostvarila je Irska gdje je BDP u četvrtom kvartalu bio čak 15,7 posto viši nego prethodne godine. To je samo nastavak impresivnih dvoznamenkastih stopa rasta koje je Irska ostvarila i u prethodna tri lanjska kvartala.
Među većim ekonomijama utješne vijesti dolaze iz Italije i Španjolske. Dvije južnoeuropske države ostvarile su godišnji rast od, redom, 1,7 i 2,7 posto. Francuska i Njemačka ostvarile su nešto skromnije pomake od 0,5, odnosno 1,1 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.
Među desetak članica Unije za koje su objavljeni podaci, jedine dvije države koje su na godišnjoj razini ostvarile pad BDP-a su Litva, s padom od 0,4 posto, te Švedska, s padom od 0,6 posto.
Najnovija procjena znači i da je Europska unija u cijeloj 2022. godini ostvarila realni rast BDP-a od 3,6 posto, dok je rast u eurozoni iznosio 3,5 posto. U 2021. realni rast BDP-a Unije iznosio je 5,4 posto, a eurozone 5,3 posto.
.webp){kind=icon}
