EU je izbjegao recesiju, ali nije vrijeme za tapšanje po ramenu

Europska unija (EU) za dlaku je izbjegla recesiju, no nije vrijeme za tapšanje po ramenu, rekao je potpredsjednik Komisije zadužen za euro Valdis Dombrovskis nakon što je Europska komisija u ponedjeljak objavila zimske ekonomske prognoze. Prema najnovijim procjenama, gospodarski rast trebao bi biti veći, a inflacija, unatoč ratu u Ukrajini, niža nego što se ranije očekivalo.

Iako je u jesenskim ekonomskim prognozama očekivala tehničku recesiju, Komisija ove godine očekuje rast gospodarstva od 0,8 posto u EU27 i 0,9 posto u eurozoni.

"Gotovo godinu dana nakon što je Rusija pokrenula ratnu agresiju na Ukrajinu, gospodarstvo EU-a ušlo je u 2023. s čvršće pozicije nego što se to predviđalo u jesen. Sada se očekuje da će i EU27 i eurozona za dlaku izbjeći tehničku recesiju koja je bila predviđena za kraj godine", pojašnjavaju promjenu stava iz Komisije. 

Gospodarska situacija u Europskoj uniji razlikuje se od države do države

"Uspjeli smo za dlaku izbjeći recesiju. Ove smo godine nešto optimističniji kad je riječ o izgledima za rast i predviđenom smanjenju inflacije. No i dalje su pred nama višestruki izazovi, pa nije vrijeme za tapšanje po ramenu, posebice zato što neumorni rat Rusije protiv Ukrajine i dalje uzrokuje nesigurnost", izjavio je potpredsjednik Komisije zadužen za euro Valdis Dombrovskis.

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni komentirao je kako su se "smanjili rizici od recesije i nestašice plina i da je nezaposlenost i dalje na rekordno niskoj razini". No, prema njegovu mišljenju, "Europljane čeka teško razdoblje, usporavanje rasta zbog znatnih nepovoljnih okolnosti, a utjecaj inflacije na kupovnu moć postupno će se smanjiti tek tijekom sljedećih tromjesečja".

Komisija navodi i kako je vrhunac inflacije, sudeći prema trendu smanjenja koji je prisutan tri mjeseca za redom, dosegnut. Nakon što je u listopadu dosegnula rekordnih 10,6 posto, inflacija se smanjila, a brza procjena za siječanj smanjena je na 8,5 posto u eurozoni. Taj je pad uglavnom posljedica smanjenja inflacije cijena energije, a temeljna inflacija još nije dosegnula najvišu razinu.

Prognoza inflacije blago je smanjena u odnosu na jesen, i to uglavnom zbog kretanja na energetskom tržištu. Predviđa se da će se ukupna inflacija u EU-u smanjiti s 9,2 posto u 2022. na 6,4  posto u 2023. godini, odnosno na 2,8 posto u 2024. godini.

Također, u eurozoni bi trebala pasti s 8,4  posto u 2022. godini, na 5,6 posto u 2023. i na 2,5 posto u 2024. godini.

Gospodarski rast je, nakon snažne ekspanzije u prvoj polovini 2022. godine, u trećem tromjesečju usporio, ali nešto slabije od očekivanja. Gospodarstvo Unije je u četvrtom tromjesečju izbjegla kontrakciju koju je Komisija predvidjela u jesenskoj prognozi. Sada se procjenjuje da je godišnja stopa rasta u 2022. godinu u Uniji i eurozoni bila 3,5 posto.

Vjerojatnost za rast porasla je za ovu godinu i diversifikacijom izvora opskrbe i naglim padom potrošnje. Razina skladištenja plina veća je od sezonskog prosjeka u proteklim godinama, a veleprodajne cijene plina pale su znatno ispod predratnih razina. Tržište rada i dalje ima jako dobre rezultate, a stopa nezaposlenosti je do kraja 2022. ostala na dosad najnižoj zabilježenoj razini od 6,1 posto. Povjerenje se povećava, a istraživanja iz siječnja upućuju na to da će se u prvom tromjesečju 2023. izbjeći i smanjenje gospodarske aktivnosti.

Međutim, utjecaj nepovoljnih okolnosti i dalje je snažan. Potrošači i poduzeća i dalje se suočavaju s visokim troškovima energije, a temeljna inflacija (ukupna inflacija bez energije i neprerađene hrane) u siječnju je nastavila rasti, što dodatno narušava kupovnu moć kućanstava. Budući da su inflacijski pritisci i dalje prisutni, očekuje se nastavak pooštravanja monetarne politike, što će negativno utjecati na poslovnu aktivnost i kočiti ulaganja.

Predviđeni rast u privremenoj zimskoj prognozi za 2023. od 0,8 posto u EU-u i 0,9 posto u eurozoni veći je za 0,5, odnosno 0,6 postotnih bodova nego u jesenskoj prognozi. Stopa rasta za 2024. nije se mijenjala te iznosi 1,6 posto za EU i 1,5 posto za eurozonu. Do kraja razdoblja obuhvaćenog prognozom obujam proizvodnje trebao bi biti za gotovo jedan posto veći od predviđanja u jesenskoj prognozi.

Premda je prognoza i dalje vrlo neizvjesna, rizici za rast uglavnom su uravnoteženi. Iz Europske komisije smatraju kako bi domaća potražnja mogla biti viša od predviđene ako se nedavna smanjenja veleprodajnih cijena plina u većoj mjeri prenesu na potrošačke cijene i ako se potrošnja pokaže otpornijom.

Međutim, u kontekstu stalnih geopolitičkih napetosti ne može se isključiti mogućnost da će se ta situacija promijeniti. S obzirom na ponovno otvaranje Kine, mogla bi se povećati i vanjska potražnja, što bi pak moglo povećati globalnu inflaciju.

Rizici za inflaciju i dalje su uglavnom povezani s kretanjima na energetskim tržištima. Rizici od povećanja inflacije i dalje postoje, posebno u 2024. godini, jer bi se moglo pokazati da su se cjenovni rizici više raširili i ukorijenili nego što se očekivalo ako se plaće dulje vrijeme nastave kretati iznad prosjeka.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar