.webp){kind=icon}
Prema procjenama Eurostata, desezonirana industrijska proizvodnja u prosincu 2022. pala je za 1,1 posto u eurozoni, odnosno za 0,4 posto u EU u usporedbi s prethodnim mjesecom.
U prosincu 2022. u usporedbi s prosincem 2021. industrijska proizvodnja u europodručju smanjena je za 1,7 posto, a u EU za 0,4 posto.
Godišnja prosječna industrijska proizvodnja za 2022. godinu u usporedbi s 2021. porasla je za 0,9 posto u eurozoni i za 1,9 posto u EU.
Proizvodnja intermedijarnih proizvoda u eurozoni pala je za 2,8 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,4 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1 posto i kapitalnih proizvoda za 0,4 posto, dok je proizvodnja energije porasla za 1,3 posto.
U EU je, pak, proizvodnja intermedijarnih proizvoda pala za 2,4 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,7 posto i kapitalnih proizvoda za 0,3 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla za 1,0 posto, a energije za 1,3 posto.
Među državama članicama za koje su dostupni podaci najveći mjesečni pad zabilježen je u Irskoj (-8,5 posto), Luksemburgu (-5,2 posto) i Litvi (-4,0 posto). Najveći porast zabilježen je u Danskoj (+13,5 posto), Portugalu (+4,1 posto) i Mađarskoj (+3,8 posto).
U europodručju je u prosincu 2022. u usporedbi s prosincem 2021. proizvodnja energije pala za 9,3 posto, intermedijarnih proizvoda za 6,9 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,3 posto, dok je proizvodnja kapitalnih dobara ostala stabilna, a proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla za 7,9 posto.
U EU je proizvodnja energije pala za 9,5 posto, intermedijarnih proizvoda za 6,2 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,1 posto, dok je proizvodnja kapitalnih dobara porasla za 1,7 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 11,1 posto.
Među državama članicama za koje su dostupni podaci najveći godišnji pad zabilježen je u Slovačkoj (-13,1 posto), Estoniji (-11,5 posto) i Luksemburgu (-8,4 posto). Najveći porast zabilježen je u Danskoj (+26,1 posto), Malti (+17,1 posto), Mađarskoj i Poljskoj (obje +5,8 posto).
