Europski parlament je u utorak odobrio nove ciljeve uštede energije te uveo hitne mjere za poticanje proizvodnje čipova. Kako bi udvostručila svoj udio u globalnoj proizvodnji poluvodiča na 20 posto, Europska unija izdvojit će više od tri milijarde eura.
Države članice morat će do 2030. zajednički osigurati smanjenje potrošnje energije od najmanje 11,7 posto na razini EU-a, u usporedbi s predviđanjima referentnog scenarija iz 2020. godine. To će nadgledati snažan mehanizam praćenja i provedbe kako bi se osiguralo da države članice ostvare svoje nacionalne doprinose tom obvezujućem cilju EU-a, izvijestio je Europski parlament (EP).
Do 2030. godine države članice u prosjeku moraju uštedjeti 1,5 posto energije godišnje. Godišnja ušteda energije započet će s 1,3 posto do kraja 2025. godine i postupno će dosegnuti 1,9 posto u posljednjem razdoblju do kraja 2030.
Čitaj više
Šef Nvidije najavio kako će 'vrlo vjerojatno' ulagati u Europi
Prošlog je tjedna i Intel najavio planove za nove tvornice u Poljskoj, Njemačkoj i Izraelu.
26.06.2023
Intel će dobiti 10 milijardi eura za gradnju tvornice u Njemačkoj
Kancelar Olaf Scholz i izvršni direktor Intela Pat Gelsinger potpisat će sporazum na svečanosti u Berlinu
19.06.2023
Europska tehnološka perjanica u središtu američko-kineskog rata čipova
Kako čipovi u 21. stoljeću postaju ono što je nafta bila u prošlom, ASML-ov jedinstveni uspjeh gurnuo ga je ravno pred nišan sve intenzivnijih trvenja SAD-a i Kine.
01.05.2023
U Osijeku se planira izgradnja tvornice protetike i mikročipova
Planira se izgradnja tvornice u kojoj bi trebalo biti otvoreno 1700 radnih mjesta.
03.02.2023
Novi zakon, kao dio europskog zelenog plana, pomoći će u borbi protiv klimatskih promjena i povećanju energetske sigurnosti, tumači EP. Ciljevi uštede trebali bi se ostvariti lokalnim, regionalnim i nacionalnim mjerama u različitim sektorima, npr. u javnoj upravi, zgradama, poduzećima, podatkovnim centrima itd.
Zastupnici su ustrajali na tome da se programom posebno obuhvati javni sektor, koji bi svake godine krajnju potrošnju energije morao smanjiti za 1,9 posto. Države članice također bi trebale osigurati da se najmanje tri posto javnih zgrada svake godine obnovi u zgrade s gotovo nultom potrošnjom energije ili zgrade s nultim emisijama. Direktivom se utvrđuju i novi zahtjevi za učinkovite sustave centraliziranoga grijanja.
Parlament je usvojio zakon s 471 glasom za, 147 protiv i 17 suzdržanih. Sada će ga morati potvrditi i Vijeće ministara prije nego što stupi na snagu, navodi EP.
Ulaganja u čipove
Također, tema su bili čipovi. Novim zakonom želi se stvoriti povoljno okruženje za ulaganja u čipove u Europi, a to europarlamentarci namjeravaju postići ubrzavanjem postupaka izdavanja dozvola i prepoznavanjem njihove važnosti putem takozvanog "zakona od najvećeg nacionalnog značaja".
Zakonodavstvom će se podupirati projekti kojima se povećava sigurnost opskrbe EU-a privlačenjem ulaganja i postupnim povećanjem proizvodnih kapaciteta. Tijekom razgovora s predstavnicima Vijeća zastupnici su osigurali 3,3 milijarde eura za istraživanje i inovacije povezane s čipovima. Uspostavit će se mreža centara kompetencija kako bi se riješio problem nedostatka vještina u EU-u i privukli novi talenti za istraživanje, dizajn i proizvodnju.
Uspostavit će se mehanizam za odgovor na krizu putem kojeg će Komisija procijeniti rizike za opskrbu EU-a poluvodičima. Pokazatelji ranog upozorenja u državama članicama upotrebljavat će se za aktiviranje upozorenja o nestašici na razini EU-a. Tim će se mehanizmom Komisiji omogućiti provedba hitnih mjera kao što su davanje prednosti opskrbi proizvodima koja je posebno pogođena nestašicom ili provedba zajedničke nabave za države članice. Zastupnici su dodatno poboljšali program uvođenjem alata za mapiranje koji će pomoći u utvrđivanju mogućih uskih grla u opskrbi. Te će mjere biti krajnja mjera u slučaju krize u sektoru poluvodiča.
Parlament je također podržao odredbe za jačanje međunarodne suradnje sa strateškim partnerima i o pravima intelektualnog vlasništva kako bi se zajamčile konkurentske prednosti i zaštita za sektor EU-a.
Prijedlog je usvojen s 587 glasova za, 10 protiv i 38 suzdržanih. Vijeće ministara sada će ga morati potvrditi kako bi postao zakon.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...