BDP eurozone i EU-a u prvom kvartalu rastao za 0,3 posto

U prvom tromjesečju 2024. sezonski prilagođeni BDP porastao je za 0,3 posto i u eurozoni i u Europskoj uniji (EU) u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, prema preliminarnoj brzoj procjeni koju je u utorak objavio Eurostat.

U četvrtom tromjesečju 2023. BDP je u europodručju pao za 0,1 posto, dok je u EU-u ostao stabilan.

U usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine, sezonski prilagođeni BDP porastao je za 0,4 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU u prvom kvartalu 2024., nakon +0,1 posto u eurozoni i +0,2 posto u EU u prethodnom kvartalu.

Među državama članicama za koje su dostupni podaci za prvo tromjesečje 2024., Irska (+1,1 posto) zabilježila je najveći porast u odnosu na prethodni kvartal, a slijede je Latvija, Litva i Mađarska (sve +0,8 posto). Švedska (-0,1 posto) jedina je članica koja je zabilježila pad u odnosu na prethodni kvartal. Međugodišnje stope rasta bile su pozitivne za devet zemalja, a negativne za četiri.

Iz Eurostata napominju kako se njihove preliminarne procjene BDP-a temelje na izvorima podataka koji su nepotpuni i podložni su daljnjim revizijama.

BBA analitičari optimistični

Iako podataka za Hrvatsku na Eurostatu još nema, podsjećamo da su u svom posljednjem tromjesečnom izvješću o makroekonomskim kretanjima, analitičari Bloomberg Adrije iznijeli optimistične prognoze gospodarskog rasta u regiji pa su tako podigli projekcije BDP-a Sjeverne Makedonije za 2024., Srbije za 2025. i Hrvatske za obje godine.

U posljednjoj tromjesečnoj analizi, koju u cijelosti možete pročitati OVDJE, analitičari kažu da će rast u 2024. i 2025. biti potaknut potrošnjom kućanstava, ali i većim izvozom.

Prema analitičarima Bloomberg Adrije, hrvatski će BDP ove godine porasti za 2,8 posto, a rast će potaknuti dobrim investicijskim profilom i oporavkom vanjske trgovine.

Mjesečni podaci pokazuju da je izvoz u siječnju porastao nakon devet mjeseci pada, što bi moglo značiti da Hrvatska ulazi u oporavak po ovom pokazatelju. Uvoz se također poboljšava, iako je i dalje u padu.

Investicije će rasti zahvaljujući fondovima Europske unije i rastu građevinskog sektora. Iako će biti teško nadmašiti prethodnu turističku sezonu (po broju turista), sporija inflacija mogla bi učiniti turiste spremnijima na potrošnju.

"Za 2025. očekujemo rast od 2,3 posto, a rast će uglavnom biti posljedica nešto veće vanjske potražnje i investicija, dok će domaća potrošnja rasti nešto sporije zbog visoke osnovice i sporijeg rasta plaća", zaključuju naši analitičari.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar