.webp){kind=icon}
Kao što se već uobičajilo, na zadnjoj travanjskoj sjednici u srijedu Vlada je ispunila svoju obvezu prema Europskoj komisiji i usvojila novi program konvergencije s makroekonomskim projekcijama do 2025. godine u kojemu je smanjena prognoza rasta za ovu godinu na tri posto, dok se istodobno, sasvim očekivano, godišnja inflacija sada vidi na razini od 7,8 posto
U dokumentu kojega će Europska komisija i Europska središnja banka (ECB) ocjenjivati krajem svibnja ili početkom lipnja također se navodi da se očekuje deficit proračuna u ovoj godini na razini od 2,8 posto bruto društvenog proizvoda (BDP-a), a javni dug bi trebao pasti na 76,2 posto BDP-a.
Prije jačanja inflatornih pritisaka zbog rasta cijena energenata i rata u Ukrajini Vlada je planirala rast u ovoj godini od 4,4 posto te prosječnu godišnju inflaciju na razini 2,6 posto.
Proračunski deficit prošle godine je iznosio 2,9 posto BDP-a, a javni dug 79.8 posto BDP-a.
Ministar financija Zdravko Marić, predstavljajući program konvergencije, istaknuo je da treba voditi računa o negativnim rizicima za makroekonomske projekcije što uključuje kretanje cijena energenata, stanje s lancima opskrbe, ratna zbivanja u Ukrajini te još uvijek razvoj situacije oko Covida 19.
"Značaj doprinos rastu davat će ove i u idućim godinama osobna i državna potrošnja, ali glavne pokretače vidimo u investicijama i izvozu roba i usluga," rekao je Marić.
Sasvim je logično da je fokus Hrvatske u ovome trenutku na parametre bitne za uvođenje eura od početka iduće godine, što osim inflacije uključuje, među ostalim, proračunski deficit i javni dug.
Marić je istaknuo da se odluka europskih institucija o uvođenju eura u Hrvatskoj očekuje u srpnju.
Prema programu konvergencije, gospodarski rast bi iduće godine trebao iznositi 4,4 posto, a zatim 2,7 posto u 2024. i 2,5 posto u 2025. godini.
Inflacija bi iduće godine trebala pasti na 3,7 posto i nastaviti smirivanje razinom od 2,5 posto u 2024, i 2,2 posto u 2025. godini.
Deficit proračuna bi također trebao nastaviti padati i u idućim godinama zadržati se ispod dva posto, odnosno iznositi 1,6 posto u 2023. i 2024. godini te 1,2 posto u 2025. godini. S tim u vezi padat će i javni dug prema očekivanoj razini od 66,9 posto BDP-a u 2025. godini.
