Vladino povećanje minimalca moglo bi imati dublje posljedice na tržištu rada

Vlada je najavila da poslodavci u skorije vrijeme mogu očekivati povećanje minimalnih plaća. Sredinom rujna su i europarlamentarci izglasali Direktivu o primjerenim minimalnim plaćama. Sve su to signali da će povišeni troškovi poslovanja još rasti jer povećanje minimalne plaće ne utječe samo na promjene u najnižem platnom razredu, slažu se poslodavci.

"Kada se minimalna plaća poveća, to redovito utječe na cijeli sustav plaća jer onda i ostale koeficijente treba uskladiti, što zapravo obuhvaća puno veći broj ljudi od samo onih koji rade za minimalnu plaću i ukupno povećanje troškova je daleko veće od samog povećanja minimalne plaće", kazala je za Bloomberg Adriju Dajana Mrčela, predsjednica Uprave Saponije.

Predsjednica Udruge prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji (UPIDuT) Mrčela je istaknula kako zbog "velikog deficita kvalitetnog i efikasnog poslovnog okruženja, koje direktno utječe na konkurentnost i profitabilnost" u tom sektoru imaju manje plaće nego u drugim industrijama. Dodala je kako su tvrtke prerađivačke industrije radno intenzivne i zapošljavaju veliki broj radnika, pa posljedično svaka promjena plaća zbog velikog broja radnika predstavlja i veliko povećanje troškova, odnosno veliki izazov za svaku prerađivačku tvrtku.

"Anketa koju smo nedavno proveli među tridesetak velikih i srednjih tvrtki prerađivačke industrije pokazala je da je velika većina poslodavaca u ovoj godini već podizala primanja zaposlenika jer smo itekako svjesni rasta troškova života, ali nama svi ulazni troškovi redom u ovoj godini značajno rastu, a cijene energenata enormno rastu te velika većina naših članica već sada posluje na samom rubu održivosti", dotaknula se ključnog problema Mrčela.

Pandemija, poremećaji tržišta, rast cijena sirovina, logistike i transporta te energetska kriza koju je rat u Ukrajini potaknuo izrazito negativno utječu na poslovanje. "Svi ti poremećaji dodatno poskupljuju trošak poslovanja i proizvodnje koje je nemoguće prebaciti na podizanje cijena proizvoda, što direktno utječe na poslovnu uspješnost, odnosno na postojanje prostora dodatnog podizanja plaća naših radnika", konstatirala je čelnica Saponije koja zapošljava oko 750 ljudi. Izrazila je nadu da će Vlada to uzeti u obzir pri donošenju odluke o iznosu minimalne plaće, ali i da će donijeti mjere koje bi gospodarstvu trebale olakšati udar iznimnog povećanja cijene plina i lož ulja.

Budući da su u papirnoj industriji tradicionalno bile minimalne plaće, obratili smo se i globalnoj grupaciji DS Smith koja proizvodi papirnate proizvode, ambalaže i kartone te se bavi recikliranjem. Ipak, čini se kako je posljednjih godina došlo do promjena, postrojenja su se modernizirala, a zaposlenike na minimalnim plaćama zamijenili zaposlenici s drugačijim kvalifikacijama.

"Svi troškovi trenutačno rastu i s njima se nosimo. Bruto plaće naših zaposlenika u Hrvatskoj nadmašuju minimalnu plaću u državi. Prilagodit ćemo se smjernicama Vlade kako to radimo svake godine", kratko su komentirali iz te tvrtke sa sjedištem u Londonu koja zapošljava više od 32 tisuću ljudi, a nešto manje od 400 radi ih u pogonima u Belišću.

Zakonske odluke

Prema Direktivi o minimalnoj plaći u Europskoj uniji koja odluku o iznosu minimalne plaće ostavlja nacionalnim vladama, naloženo je da ona ne bi smjela biti ispod 60 posto medijalne, odnosno 50 posto prosječne plaće u državi. Za Hrvatsku bi to značilo da bi bruto minimalna plaća trebala iznositi oko 5.250 kuna. Države članice imaju dvije godine da provedu tu direktivu.

Međutim, premijer Andrej Plenković najavio je kako će uskoro na dnevnom redu Vlade biti i povećanje minimalnih plaća za iduću godinu. Takva odluka obično se donosi u listopadu, a špekulira se kako će u ovom navratu minimalna plaća sa sadašnjih 3.750 kuna neto porasti na oko 4.000 kuna neto.

Iako još ne možemo govoriti o konkretnim iznosima, učinci svakog povećanja plaće ulaze u inflatornu spiralu koja se posljednjih mjeseci sve brže okreće i pred poslodavce stavlja novi izazov.

Ugovorna klauzula

U radno ekstenzivnim industrijama dobar bi štit poslovanju bile ugovorne klauzule koje omogućuju povećanje cijene proizvoda, usluge ili radnog sata klijentima sa svakom zakonskom promjenom. No takvi se ugovori ne potpisuju često.

"I drugi bi trebali shvatiti da se povećanje minimalne plaće ne prevaljuje samo na industrije koje imaju takve radnike, već i da time rastu cijene usluga", smatra Josip Turkalj, predsjednik Uprave tvrtke AKD-Zaštita.

Kada Vlada donese odluku o povećanju minimalne plaće, ključno je da firma kroz ugovore ima definirano da se u skladu s time poveća cijena rada koji se naplaćuje komitentima.No, takvih je ugovora u zaštitarskoj industriji relativno malo. I to će biti problem, komitenti nisu sretni kad ih zovete da dignu cijenu rada, tumači čelnik AKD-Zaštite.

Lavina povišica

U toj tvrtki koja se bavi tjelesnom i tehničkom zaštitom plaće čine 85 posto ukupnih troškova poslovanja, pa povećanjem minimalca očekuju otežano poslovanje. Turkalj tumači kako mu je oko 60 posto zaposlenih u segmentu tjelesne zaštite na minimalnoj plaći. Uz isplate zakonito dozvoljenih neoporezivih dohodaka, prosječno neto primanje zaštitara iznosi 4.800 kuna, što je više od minimalne plaće, kaže Turkalj te dodaje kako je u toj tvrtki prosječna bruto plaća oko 6.300 kuna.

"Neto prosjek plaće nam je oko 5.200 kuna, mi smo iznad minimalne plaće već sada. Samim time povećanjem minimalne plaće nećemo imati toliki udar, ali to ne vrijedi i za ostale koji rade ovaj posao. Ipak, treba uzeti u obzir i da će zaštitari koji nisu na minimalnoj plaći, kada se ona poveća, automatski biti u tom platnom razredu i željet će povećanje plaće. To je ozbiljan problem jer s minimalnom plaćom dižete plaću i drugima", ponovio je i Turkalj.

Podsjetimo, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za srpanj iznosila je 9.611 kuna, dok je prosječna mjesečna neto plaća po satu iznosila 39,94 kune (bruto 53,93 kune). Koliko je točno u Hrvatskoj zaposlenih na minimalcu, nije poznato. Već nekoliko godina govori se o podatku od 50-ak tisuća ljudi. S tim podatkom u javnost izlaze predstavnici sindikata, a predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever izjavio je kako će s obzirom na troškove života tražiti da minimalna plaća bude iznad 700 eura. Takav ishod malo je vjerojatan.

No, koliko god nezgodna povećanja minimalne plaće bila za poslodavce, treba imati u vidu i da je Hrvatska po visini minimalca među pet najgorih članica Europske unije, zajedno s Bugarima, Latvijcima, Rumunjima i Mađarima. Uz to, radna se snaga u mnogim sektorima traži povećalom i, ako je se želi pridobiti, mora im se ponuditi konkurentna primanja.

"Kontekst u kojemu dolazi povećanje minimalne plaće je općepoznati nedostatak radne snage. Dakle, poslodavci koji žele pronaći adekvatnu radnu snagu i zadržati ju ionako moraju platiti svoje radnike. Svakako će biti onih radno intenzivnih aktivnosti kojima će ovo povećanje minimalne plaće predstaviti problem, ali kako se ekonomija mijenja i razvija, različite nove prilike se otvaraju. Razvoj hrvatskog IT sektora je sjajan primjer", komentirao je za Bloomberg Adriju Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore.

Otvaranje radnih mjesta budućnosti, modernizacije i digitalizacije polako donose promjene u industrijama koje su zapošljavale najviše radne snage na minimalnoj plaći, no dok se potpuno ne dokinu, ovakve teme i savršeni krugovi koje ispisuju inflacijski ciklusi, pogotovo kad su poprskani energetskom krizom, bit će veliki uteg i tvrtkama i radnicima i vladama.

Za komentare smo tražili i Hrvatsku udrugu poslodavaca i tvrtke Boxmark, Aquafil te Securitas, no do zaključivanja teksta  nisu se odazvale.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar