Sektor financijskih usluga ima zadovoljavajuću agregatnu otpornost na stres unatoč tome što je od početka godine izložen sistemskim rizicima zbog rastućih inflatornih pritisaka, skoka geopolitičkog rizika te zaoštravanja uvjeta financiranja, objavila je u utorak Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
U okviru redovne godišnje vježbe testiranja otpornosti sektora financijskih usluga na stres utvrđeno je kako bi, unatoč određenim strukturnim slabostima, agregatna otpornost sektora financijskih usluga u malo vjerojatnom, no mogućem nepovoljnom scenariju ostala zadovoljavajuća. Iako bi dobro apsorbirala nove moguće šokove, profitabilnost određenog dijela sustava mogla bi biti ugrožena, navodi se u novom izdanju Hanfine publikacije Financijska stabilnost.
Napominje se i kako bi daljnjim rastom inflacije i troškova financiranja te ako se gospodarski rast nastavi usporavati, servisiranje duga privatnog sektora u narednom razdoblju moglo biti otežano.
Sektor financijskih usluga
Inflatorni pritisci, geopolitički rizici i zaoštravanje monetarne politike utjecali su na porast globalne premije za rizik, a posljedično i prinosa državnih obveznica na globalnoj razini.
To se negativno odrazilo na vrednovanja pojedinih klasa financijske imovine, posebice u segmentima relativno rizičnijih i percipirano precijenjenih vrijednosnih papira. Samim time uzrokovalo je i promjene u sektoru financijskih usluga.
"Iako su u proteklom razdoblju i mirovinski i investicijski fondovi, kao i društva za osiguranje, djelomično prilagodili obveznički dio portfelja očekivanjima rasta referentnih kamatnih stopa i smanjili njegovu ročnost, ciklička materijalizacija kamatnog rizika tijekom 2022. odrazila se ipak na njihovo poslovanje umanjujući profitabilnost fondovske industrije i društava za osiguranje. Unatoč tome, priljev novih sredstava u mirovinske fondove te rast premija društava za osiguranje, pozitivno djeluju na ukupnu (neto) imovinu sektora koja je na kraju lipnja 2022. bila za 8,6 posto (mirovinski fondovi), odnosno za 0,9 posto (društva za osiguranje) viša nego na kraju 2020. godine", navodi se u publikaciji.
Likvidnosni pritisci
Domaći investicijski i mirovinski fondovi u proteklom su razdoblju investicijski fokus preusmjerili na inozemna tržišta i komparativno rizičnija ulaganja u odnosu na obveznička te tako djelomično diversificirali svoj portfelj i amortizirali tržišne rizike. Unatoč tome, rast volatilnosti i rekordne korekcije cijena na dioničkim i obvezničkim tržištima utjecale su na njihove prinose koji su u prvoj polovici 2022. značajno smanjeni.
Iz Hanfe pojašnjavaju kako su ulagatelji usto novim valom zahtjeva za otkupom ponovno stvorili likvidnosne pritiske na UCITS fondove budući da je u prvih šest mjeseci 2022. u neto iznosu povučeno 3,4 milijardi kuna, odnosno 15,8 posto neto imovine UCITS fondova s kraja 2021. godine.
No, kako navode, ti su likvidnosni pritisci uspješno amortizirani.
Osiguravateljska društva
U publikaciji su se osvrnuli i na društva za osiguranje kojima je porastom kamatnih stopa smanjena dobit. Prvenstveno se to odnosi na smanjenje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju od 2,9 milijardi kuna u prvoj polovici 2022. godine, od čega se čak 78 posto odnosilo na životna osiguranja.
Iz Hanfe predviđaju kako bi s potencijalnim daljnjim zaoštravanjem uvjeta financiranja utjecaj na profitabilnost društava za osiguranje u narednom razdoblju mogao biti i osjetniji.
No, kako navode, normalizacija monetarnih uvjeta i rast kamatnih stopa ujedno su pomicanjem diskontnih krivulja naviše i značajnijim smanjenjem obaveza društava u odnosu na njihovu imovinu povećali ukupnu kapitaliziranost, pa je SCR omjer porastao za čak 10,9 postotnih bodova te na kraju lipnja iznosio 222,5 posto. Posljedično su kapitalni amortizeri i dalje visoki te omogućavaju da ulaskom u europodručje i prelaskom na nižu krivulju prinosa koja će dodatno nagristi solventnost stabilnost poslovanja sektora osiguranja na agregatnoj razini ne bude ugrožena.
.webp){kind=icon}
