Primorac brani dodatni porez na dobit, poduzetnici i dalje kritiziraju

Saga oko poreza na ekstraprofite, odnosno Zakona o dodatnom porezu na dobit, kako ministar financija Marko Primorac inzistira da ga se naziva, nastavlja se i dalje. Naime, Primorac je u utorak gostovao na događanju u organizaciji AmChama, a prije početka službenog dijela je s novinarima podijelio svoja razmišljanja o porezu, kao i predstavnik udruge Glas poduzetnika Dražen Oreščanin.

Poduzetnici sporni porez smatraju kažnjavanjem uspješnih, a Oreščanin ističe kako je nepotreban, posebno kad se u obzir uzme kako je za iduću godinu najavljena velika kriza i recesija. "Bilo bi bolje da je taj novac ostao gospodarstvu, za rezerve, plaće i investicije. Mislim da od domaćih IT kompanija samo Span upada u tu oporezivu kategoriju, naše članice su uglavnom premale za to, ali svejedno smatramo da to nije okej", poručio je.

Ministar Primorac odbija tezu da je bilo tko kažnjen porezom na ekstraprofit. "Radi se o poduzetnicima koji ostvaruju značajno povećane razine dobiti u odnosu na prethodno četverogodišnje razdoblje."

Oreščaninu smeta i što se pri donošenju zakona nije držalo europskog modela, već je mreža bačena puno šire od energetike. "Kako se inače držimo nekakvog duha EU-a, trebali smo ga se držati i tu, odnosno taj se porez trebao odnositi samo na energetske kompanije."

Primorac, pak, odgovara kako su se prilikom donošenja zakonskog prijedloga pozvali na Uredbu EU-a, ali je i proširili nacionalnim mjerama. "Uredbom se preporučuje – ako nije moguće ispuniti svrhu prikupljanja sredstava s ciljem redistribuiranja najugroženijima – mogućnost donošenja ekspanzivnih nacionalnih mjera, što smo mi i učinili", kazao je ministar koji je pred novinare došao ravno iz Sabora u kojem još uvijek traje rasprava o porezu.

Zanimalo nas je što je konkretno uvaženo od ukupno 162 prijedloga iz javnog savjetovanja? Sve ono što je konstruktivno, a nije utjecalo na samu svrhu i cilj donošenja zakona, odgovara ministar.

"Jedan dio poreznih obveznika je smatrao kako nema smisla uključivati one godine u kojima su ostvarivali gubitke. To smo prihvatili i iz četverogodišnjeg prosjeka će se one izuzeti. Također smo mislili i na poduzetnike koji su investirali pa s tog aspekta u 2022. ostvarili visoke profite. Njima smo omogućili oslobođenje od oporezivanja u određenom postotku, sukladno poreznom tretmanu koji uživaju u okviru redovnog poreza na dobit. Primjerice, ako je netko temeljem Zakona o poticanju ulaganja ostvarivao umanjenje porezne osnovice za 100 posto ili 75 ili 60 posto, tu istu analogiju primjenjujemo i u Zakonu o dodatnom porezu na dobit pa će oni koji su doista ulagali moći umanjiti osnovicu za iznos poticaja koji su ostvarili", elaborirao je ministar.

Spomenuo je i drugačiji tretman brodara koji svoje prohode ostvaruju vani. "Oni su i do sada bili oporezovani paušalno, po tonaži broda. Njihova porezna osnovica će se sada temeljiti na četverogodišnjem prosjeku, a porez koji će trebati platit će biti onoliko puta veći od poreza po tonaži, koliko im je puta dobit u 2022. rasla u odnosu na četverogodišnji prosjek", pojasnio je Primorac.

Pohvalio je suradnju s AmChamom koja u njegovu slučaju seže još u 2019. kada je neformalna radna skupina počela prikupljati materijale za ukidanje dvostrukog oporezivanja s SAD-om, što je na kraju i urodilo plodom.

Poduzetnicima uvelike olakšan život

Poduzetnicima će to ukidanje dvostrukog oporezivanja i ulazak u eurozonu uvelike olakšati život. Potvrdio je to i Oreščanin koji naglašava kako je dvostruko oporezivanje, prema njegovoj procjeni, cijenu dizalo i do 30 posto.

"Ako mi fakturiramo korisnicima iz naše firme u Austriji, uvijek se gleda gdje je intelektualno vlasništvo, a ako je ono iz Hrvatske, onda američka porezna agencija obračunava taj dodatni porez."

Objasnio je kako su se po tom pitanju snalazili dosad: "Našim američkim korisnicima smo fakturirali najčešće preko njihovih podružnica u EU-u ili UK-u, a dio koji radimo usluga, koji ne podliježe tom oporezivanju, smo fakturirali iz naših kompanija u Velikoj Britaniji."

Za kraj se osvrnuo i na pogodnosti eurozone. "I oni će biti veliki i pojednostavit će nam poslovanje s izvoznim tržištima u EU-u. Još uvijek ćemo biti izloženi promjeni tečaja dolara i eura, ali to je nešto s čim moramo živjeti", zaključio je Oreščanin.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar