Hrvatski menadžeri opisali kako će Hrvatska izgledati za 30 godina

Hrvatski menadžeri su u ponedjeljak na Danu poduzetnika ispričali kako vide Hrvatsku za 30 godina. U toj viziji isprepliću se tehnologije, visoko funkcionalne institucije, suradnja privatnog i javnog sektora te ravnopravnost žena.

U svojim kratkim govorima u formatu TED Talka, hrvatski menadžeri progovorili su o budućnosti kojoj se nadaju.

Martina Dalić, predsjednica uprave Podravke, istaknula je kako čvrsto vjeruje u budućnost Hrvatske kao prosperitetne zemlje visoke kvalitete života koja je dohvatljiva za sve generacije. Put do toga bit će pun kriza i izazova, ali u suočavanju s njima više nećemo biti sami, navela je."Ulaskom Hrvatske u eurozonu i Schengen zaokružili smo integraciju s najvećim zemljama Europe. Zajedno ćemo se suočavati s izazovima", kazala je.

Čelnica Podravke smatra kako takva budućnost počiva na trima stupovima. Prvi su uređene, pametne i transparentne institucije koje doprinose produktivnosti ekonomije. Drugi stup počiva na ugrađivanju načela konkurentnosti u one agencije koje nisu direktno izložene tržištu i u sve društvene i ekonomske odluke od obrazovanja do upravljanja javnim poduzećima. To će ih učiniti boljima, smatra Dalić. Do njezine vizije Hrvatske za 30 godina stiže se i promoviranjem rada i rezultata rada jer, kako ona to objašnjava, to je temelj iz kojeg može izrasti i povjerenje u socijalnom dijalogu i osjećaj pravednosti.

Martina Dalić, predsjednica uprave Podravke | Bloomberg Adria

"Imamo sve preduvjete da stvorimo u Hrvatskoj jedinstven prostor da integriramo čovjeka, tehnologiju i prirodu", ustvrdio je Boris Drilo, član uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije u Hrvatskom Telekomu.

U svom je govoru istaknuo kako je put prema budućnosti popločan tehnologijom koja će biti integrirana u sve oko nas. Neki od primarnih ciljeva su povećanje udjela energije dobivene iz obnovljivih izvora, povećati udio ekološki proizvedene hrane koja je sada ispod pet posto na barem 50 posto, korištenje naprednih rješenja za gospodarenje otpadom te povećati elektromobilnost. Sada je u Hrvatskoj električnih vozila ili vozila na hibridni pogon jedan do dva posto, u sljedećih 30 godina taj bi udio trebalo višestruko povećati, kazao je Drilo.

Vizija kako bi Hrvatska mogla izgledati u budućnosti koju je predstavio Boris Drilo, član uprave Hrvatskog Telekoma | Bloomberg Adria

Svoj je recept za uspješnu Hrvatsku iznijela i članica uprave Sandoz Hrvatske Ana Gongola koja je kazala kako je problem što Hrvatsku mnogi vole samo deklarativno. Za 30 godina ona bi željela vidjeti jedan puno bolji odnos građana prema državi, da se njeguje odnos bez muljanja, zatajivanja, neplaćanja poreza i iznajmljivanja na crno.

"Svi voditelji institucija financiranih iz proračuna znaju da su zaposlenici na usluzi građanima i njihov je rad evaluiran kao i u privatnom sektoru, imaju dobre kompenzacije. Svi oni koji ne rade dobro, izbačeni su. U toj Hrvatskoj imamo 50 posto ministrica, članica, predsjednica uprava, ravnateljica. Žene su ravnopravne i isto su plaćene kao muškarci, a ne 13 posto manje. Ženama smo iz državnog proračuna osigurali infrastrukturu potrebnu za uspjeh – dječji vrtić, produženi boravak, logopeda, ginekologa… Dajemo priliku najboljima od svih čak i kada oni nose suknju", rekla je između ostaloga Gongola.

Članica uprave Sandoz Hrvatske Ana Gongola | Bloomberg Adria

Posljednji u nizu inspirativnih govora koje je otvorio suosnivač Infobipa Roberto Kutić zaključio je ravnatelj specijalne bolnice Radiochirurgia Zagreb Dragan Schwarz.

"Vaš najveći kapital je vaše zdravlje, pogledajte kako se odnosite prema njemu", rekao je na početku svog govora u kojem je istaknuo kako svake godine u Hrvatskoj od karcinoma umre jedan grad veličine Poreča, a o tome se ne govori. Pozvao je sve prisutne da mu se pridruže u borbi protiv te bolesti kojom se u njegovoj bolnici bore visokom tehnologijom.

Fizičar umjesto medicinske sestre

Kada se izvode operacije više do njega ne stoje medicinska sestra, instrumentarka, već fizičar, istaknuo je te dodao kako je vrijeme Aristotela prošlo. "Radimo u multidisciplinarnim timovima, s puno različitih struka istovremeno. Umjetna inteligencija radi mnogo toga, ali treba razvijati ljudsku mrežu. Neuronsku mrežu koju se sada tehnološki pokušava kopirati svaki čovjek nosi sa sobom. Pogledajte koju moć imate kada se sastanete", apostrofirao je.

Nije vrijeme za podjele, osobito ne u javnom i privatnom zdravstvu, jer manjak radnika je očit, a to vrijedi i za poduzetnike.

"Poduzetnici su tu da se spajaju i rade zajedno. Udružimo se, ajmo pobijediti ovu kugu 21. stoljeća, karcinom", rekao je te pozvao sve iz svih struka, bile one modne, prehrambene ili koje god, ako imaju ideju kako zaustaviti karcinom da mu se jave. Time je još jednom istaknuo poruku koja se na konferenciji u mnogo navrata istaknula, za uspjeh je nužno zajedništvo i suradnja.

Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić | Bloomberg Adria

Na konferenciji je sudjelovao i glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić, koji je kazao kako u udruzi očekuju dva do 2,5 posto gospodarskog rasta u ovoj godini, što je mnogo optimističnije od ranijih prognoza.

"Najveći rizik je postojeći tempo podizanja kamatnih stopa, jedan od najbržih ciklusa u SAD-u je vjerojatno završio, možda vidimo još jedno podizanje kamata od 25 baznih bodova. U Europi će to ipak malo duže trajati. Razina kamatnih stopa jedna je od temeljnih neizvjesnosti koja se tiče 2024. godine", rekao je.

Naveo je i kako ima razloga za optimizam.

Fiskalni kriteriji

"Završili smo proces međunarodnih integracija, vjerujem da naši poduzetnici zbog toga mogu nastaviti integraciju u globalne lance i da bi izvoz trebao rasti iznad stope očekivanog rasta BDP-a. U javnim financijama su trendovi bolji od očekivanih. Europska komisija je u prognozama apostrofirala kako Hrvatska ima šanse do kraja sljedeće godine zadovoljiti ključni fiskalni kriterij da neto dug padne ispod razine od 60 posto BDP-a. Time se uvrstila među šest članica Europske unije s najurednijim javnim financijama. Snažan pad javnog duga stvara podlogu da se u Hrvatskoj otvore teme značajnijeg poreznog rasterećenja. Jedna od poruka OECD-a je da Hrvatska treba provesti značajnije porezne rasterećenje. Malo nije dovoljno ako se želimo natjecati sa snažnim ekonomijama koje od nas trče brže", zaključio je Stojić.

Održana je i panel-diskusija "Kako do zemlje zadovoljnih radnika i zadovoljnih poslodavaca" u kojoj su sudjelovali Mislav Balković, osnivač i suvlasnik Algebre, Gordan Kolak, predsjednik uprave Končara, Renato Radić, direktor i vlasnik lanca namještaja Prima te Žaklina Troskot, vlasnica slastičarnica Amélie.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar