Agencija Fitch potvrdila je u petak rejting za Hrvatsku na BBB+, ali je i poboljšala izglede iz stabilnih u pozitivne zbog smanjenja javnog duga i snažnog oporavka gospodarstva nakon pandemije.
Kako navode, Hrvatska ima drugi najbolji kumulativni rast u Europskoj uniji (EU) od pandemijskog šoka.
"Realni bruto domaći proizvod je 13 posto veći u odnosu na četvrto tromjesečje 2019. godine, a razina dohotka dosegnula je 73 posto prosjeka EU-a na kraju 2022. Očekujemo prosječan gospodarski rast od 2,7 posto od 2023. do 2025. dok je za eurozonu to očekivanje 1,1 posto. Najveći pokretač rasta bit će domaća potražnja. Stalan rast realnog raspoloživog dohotka podržavat će osobnu potrošnju, a investicije će biti podržane povećanom apsorpcijom EU fondova. Inflacija i usporavanje vanjske potražnje su rizici za očekivani rast", objavio je Fitch.
Čitaj više
Agencija S&P povećala kreditni rejting Zagreba
U obrazloženju S&P navodi da Zagreb ima jači socioekonomski profil od nacionalnog prosjeka.
24.09.2023
S&P poboljšao izglede za buduću promjenu rejtinga hrvatskog duga
Izgledi su poboljšani iz 'stabilnih' u 'pozitivne', a promjena znači višu vjerojatnost dizanja ocjene kreditnog rejtinga u idućih 12 mjeseci.
16.09.2023
Fitch zadržao hrvatski kreditni rejting i stabilne izglede
Hrvatsko bi gospodarstvo trebalo ostati otporno na vanjske šokove uslijed poboljšanje fiskalne i vanjske pozicije te uspješnog uvođenja eura.
15.04.2023
Josip Glavaš: Neke su domaće dionice podcjenjene
Josip Glavaš, CEO Erste Asset Managementa, ističe da mali ulagači zaziru od ulaganja u dionice.
24.08.2023
Procjenjuju da bi proračun ove godine mogao biti u manjku od 0.5 posto BDP-a naspram ranije prognoze od 2,4 posto. Prošle godine Hrvatska je ostvarila proračunski višak od 0,4 posto BDP-a.
Javni dug bi ove godine trebao pasti na 62,1 posto BDP-a i time će biti čak 25 postotnih bodova manji no u doba najviše razine tijekom pandemije u 2020. godini.
"Smanjivanje zaduženosti će se nastaviti premda sporijim ritmom od dva do tri postotna boda godišnje. Predviđamo da će javni dug pasti ispod 55 posto BDP-a do kraja 2027. godine. Razina državnih plaćanja za kamate bi trebala ostati stabilna na oko tri posto prihoda u razdoblju od 2023. do 2025.", navodi Fitch.
Agencija vidi umjeren rizik za rast državne potrošnje iduće godine zbog izbora, pa predviđaju da će proračunski manjak rasti na 1,6 posto BDP-a i onda opet pasti na 0,8 posto u 2025.
Navodi i da bi rejting mogao biti smanjen u slučaju slabijeg rasta od očekivanog uslijed "strukturnih šokova koji bi pogodili ključne sektore", pogoršanja demografske situacije ili tvrdokorne inflacije na visokoj razini budući da bi to ugrozilo vanjsku konkurentnost. Negativan učinak imao bi i uporan rast državnog duga na srednji rok uslijed, primjerice, popuštanja fiskalne politike.
S druge pak strane rejting bi mogao biti podignut ako inflacija popusti i BDP ostane na putanji rasta na dulji rok te vlada održi smjer pada javnog duga kroz fiskalnu konsolidaciju. Također su važni implementacija strukturnih reformi i pozitivni učinci preuzimanja eura za daljnju konvergenciju BDP-a po glavi stanovnika, diverzifikaciju gospodarstva i povećanje produktivnosti.
.webp){kind=icon}
