UN tvrdi da se ozonski omotač znatno oporavio

Novo izvješće Ujedinjenih Naroda (UN) ističe kako se ozonski omotač polako oporavlja i kako bi se ovim tempom ozonska rupa iznad Antarktike, na mjestu na kojemu je sloj najtanji, mogla u potpunosti popuniti za otprilike 43 godine.

Znanstvena procjena koja se provodi svake četiri godine pokazala je kako se zaštitni omotač oporavlja otkako je postignut globalni dogovor prije 35 godina da se više ne proizvode niti upotrebljavaju kemikalije koje nagrizaju sloj ozona u Zemljinoj atmosferi. Ozonski omotač ključan je jer štiti život na Zemlji od štetnog ultraljubičastog zračenja, a stručnjaci ga povezuju s nastankom raka kože i dovode u vezu s oštećenjem usjeva.

"Vidimo da se stvar popravljaju u gornjoj stratosferi i u području ozonske rupe", rekao je Paul Newman, glavni znanstvenik za ovu tematiku u NASA-inu Goddard Space Flight Centru.

Rupa u ozonskom omotaču nastala je onečišćenjem koje je uzrokovao čovjek, posebice klorofluorougljicima (CFC) koje su nekoć ispuštali hladnjaci. Vijest je to koja ohrabruje, iako je, po izvješću predstavljenom u ponedjeljak na konvenciji Američkoga meteorološkog društva u Denveru, napredak prilično spor.

Naime, globalna prosječna količina ozona na visini od 30 kilometara atmosfere neće se vratiti na razine prije razrjeđivanja iz 1980. do otprilike 2040. godine, stoji u izvješću te se ističe kako se stanje na Arktiku neće vratiti u normalu sve do 2045. godine Stanje na Antarktici je još gore jer je ozonski sloj toliko tanak da je u njemu nastala golema rupa koja se neće u potpunosti oporaviti do 2066. godine.

Znanstvenici i zagovornici zaštite okoliša pozdravljaju nastojanje da se smanji ozonska rupa te je smatraju jednom od najvećih ekoloških pobjeda čovječanstva. Sve je počelo sporazumom iz 1987. godine, nazvanim Montrealski protokol, s kojim je zabranjena upotreba kemikalija često korištenih u rashladnim uređajima i aerosolima.

Sporazumom iz Kigalija 2016. godine predviđeno je i postupno izbacivanje iz upotrebe hidrofluorougljika (HFC), iznimno štetnih plinova za klimu koji se koriste u hladnjacima i u klimatizacijskim uređajima. Bude li se sporazum poštovao, mogao bi smanjiti globalno zatopljenje za 0,5°C do 2100. godine, procijenili su stručnjaci.

Ozonski omotač prostire se u donjem sloju stratosfere od oko 10 do 50 kilometara iznad Zemlje. Njegova debljina varira ovisno o mjestu i godišnjem dobu. 

"Poduzete aktivnosti predstavljaju presedan kada je posrijedi klimatsko djelovanje. Uspjeh koji smo postigli kako bismo postupno isključili kemikalije koje uništavaju ozon pokazuje nam što se mora hitno poduzeti, a to je smanjenje upotrebe fosilnih goriva, smanjenje emisija stakleničkih plinova i ograničenje globalnog porasta temperature", rekao je glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije, profesor Petteri Taalas.

Na znakove ozdravljenja ozonskog omotača znanstvenici su ukazali još prije četiri godine, no tada su rezultati bili preliminarni i ne toliko značajni. "No brojke koje se odnose na oporavak ozonskog omotača sada su se poboljšale i stabilne su. Dvije glavne kemikalije koje proždiru ozon nalaze se u nižim razinama atmosfere", rekao je Newman.

Razine klora pale su za 11,5 posto u odnosu na vrhunac od prije 30 godina, a razine broma, koji je učinkovitiji kada je riječ o uništenju ozona, ali se nalazi na nižim razinama, pale su za 14,5 posto od vrhunca iz 1999. godine, stoji u izvješću.

"Činjenica da su razine broma i klora prestale rasti i da padaju pravi je dokaz učinkovitosti Montrealskog protokola. Zbog ovakvih nastojanja i aktivnosti svake godine od razvoja raka kože spase se dva milijuna ljudi", rekla je direktorica programa Ujedinjenih naroda za okoliš Inger Andersen.

Premda je izvješće predstavljeno kao dobra vijest, znanstvenici upozoravaju kako bi geoinženjerski projekti čija je svrha ograničiti globalno zagrijavanje mogli ugroziti taj napredak jer imaju neželjeni učinak.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar