Neuspjeh predsjednika Emmanuela Macrona u prvom krugu parlamentarnih izbora primorat će ga na borbu s ohrabrenom lijevom oporbom ujedinjenom oko ključnog cilja – poništenja njegove pro-poslovne agende.
Za Macrona je održavanje većine od najmanje 289 zastupnika u Nacionalnoj skupštini postalo teže, a ankete pokazuju kako je na pravom putu za dobivanje 262 do 301 mjesta u drugom krugu glasovanja u nedjelju. Predviđa se kako će ljevičarska skupina poznata kao Nupes, predvođena Jean-Luc Mélenchonom biti druga sa 164 do 208 mjesta.
Iako će Macronova stranka i dalje biti najveći blok, vladavina s relativnom većinom bila bi u suprotnosti s posljednjih pet godina kada je donošenje zakona bilo jednostavno. Predsjednik će vjerojatno biti prisiljen sklopiti saveze s drugim strankama.
Čak i ako Nupes, koji uključuje komuniste, zelene i socijaliste, vjerojatno neće moći provesti velik dio svojeg programa, krenut će na filibustijersko remećenje Macronovih planova referendumima i parlamentarnim istragama.
Evo ostalih ključnih točaka Nupesova ekonomskog programa:
Ogroman porast javne potrošnje
Nupes želi povećati javnu potrošnju za 250 milijardi eura godišnje, što iznosi otprilike 11 posto bruto domaćeg proizvoda, kako bi siromašnijim kućanstvima pomogao i ulagao u javne usluge i zelenu tranziciju. Kaže kako će se novi izdaci financirati većim porezima na financijske transakcije, velike korporacije i bogate.
Također se kladi na nove prihode i povećanu potrošnju od otvaranja radnih mjesta, s 1,5 milijuna novih radnih mjesta u javnom sektoru. Ukupno očekuje 267 milijardi eura novih prihoda, što bi javni dug dovelo na 120 posto BDP-a u 2027. (u usporedbi s trenutačnih 112 posto).
Ipak, postoji rasprava o tome koliko će zapravo program doprinijeti napretku, a think tank lijevog centra Terra Nova u pitanje dovodi utjecaj na "vjerodostojnost i održivost" javnog duga.
Dug i ECB
Nupes uviđa kako bi kamatne stope na francuski dug lagano rasle kad bi implementirao svoj program, ali računa na pomoć Europske središnje banke. Prema njegovu programu, mogli bi natjerati ECB na transformaciju svojeg udjela iz programa kupnje imovine u "vječni dug" s nultom kamatom, kao i kupnju više. Također bi proveli reviziju radi utvrđivanja "nelegitimnog" udjela javnog duga.
Ti su planovi također naišli na kritike. U radijskom intervjuu prošlog tjedna, guverner Banke Francuske François Villeroy de Galhau upozorio je kako središnja banka ne može poništiti dug jer je protiv osnivačkih ugovora o euru. "Ne možete računati da će ECB kupiti više francuskog duga", rekao je Villeroy de Galhau za BFM Business TV. "Ne bi to učinio, posebno da ne potakne inflaciju, što je glavna briga Francuza."
Odlazak u mirovinu sa 60 godina
Trenutno, Francuzi odlaze u mirovinu sa 67 godina, s punim mirovinama bez obzira na to koliko su dugo radili. Imaju mogućnost ranijeg odlaska u mirovinu, sa 62 godine, ali isplate ovise o karijeri i dobi. Postoje različiti režimi, ali većina ljudi rođenih nakon 1973. sigurno je radila 43 godine.
Nupes ljudima koji su radili najmanje 40 godina želi dati mogućnost odlaska u mirovinu sa 60 godina. Procjenjuje se kako bi to koštalo 70 milijardi eura godišnje.
Prema Macronovu prijedlogu kampanje, Francuzi bi se mogli umiroviti sa 65 godina, ali njegov je tim rekao kako će biti i iznimaka.
Blokiranje cijena
Nupes planira zamrznuti cijene osnovnih roba, uključujući plin i struju, pet sezonskih voća i povrća te higijenske proizvode. To bi od velikih energetskih igrača zahtijevalo smanjenje marži i prodaju plina po nižoj, reguliranoj cijeni. Savez kaže kako želi pregovarati o veleprodajnoj cijeni plina na razini cijelog EU-a. Najamnine bi bile ograničene.
Nacionalizacije
Nupes namjerava nacionalizirati ono što naziva "strateškim zračnim lukama i autocestama" te operatera lutrijskih igara Française des Jeux, koji je Macron bio privatizirao.
Reforme bankarstva i trgovine
Novi porez na financijske transakcije bio bi "značajan". Otrovni i "beskorisni" financijski proizvodi bili bi zabranjeni, dok bi otkupi uz pomoć financijske poluge bili dopušteni samo kada bi zaposlenici kupili vlastite tvrtke. Prava dioničara bila bi vezana uz njihov staž kao ulagača.
Nupes kaže kako bi se time bankarstvo za stanovništvo odvojilo od investicijskih operacija i banke prisililo na preusmjeravanje sredstva na zelenu tranziciju i manje tvrtke.
Manje dividende
Savez želi zabraniti otpuštanja u tvrtkama koje primaju javne subvencije ili isplaćuju dividende te zaposlenicima dati pravo glasa o politici isplata. Cilj je, prema Nupesu, iznose koji idu u dividende i otkupe dionica ujednačiti s trošenjem na povećanje plaća.
Povećanje minimalne plaće
Mélenchonov savez želi povećati minimalnu plaću na 1.500 eura mjesečno nakon oporezivanja, u usporedbi s trenutačnih otprilike 1.300 eura, te povećati plaće državnih službenika.
Više slobodnih dana
Grupa kaže kako će povećati godišnji plaćeni dopust s pet na šest tjedana i nametnuti veće plaće za prekovremeni rad.
Više ulaganja u zelenu tranziciju
Nupes želi uložiti 40 milijardi eura godišnje u borbu protiv klimatskih promjena, usredotočujući se na energiju, transport, industriju i kuće. Kaže kako će to dovesti do otvaranja 850 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru.