.webp){kind=icon}
Izbor i pobjeda Roberta Goloba i njegove stranke Pokret sloboda (Gibanje svoboda, GS) na slovenskim parlamentarnim izborima vrlo vjerojatno donosi i zaokret slovenske vanjske politike prema Hrvatskoj. Golob je za N1 već rekao da će "vanjsku politiku voditi potpuno drukčije" od prethodnika Janeza Janše, a nagađa se da će poziciju ministrice slovenskih vanjskih poslova preuzeti Tanja Fajon, predsjednica stranke Socijalni demokrati (SD).
Fajon je zastupnica u Europskom parlamentu (EP) i predsjednica je Delegacije odbora EP za stabilizaciju i pridruživanje Srbije Uniji te joj je regionalna politika vrlo bliska. Bivša novinarka je prije godinu dana za hrvatsku namjeru ulaska u šengenski prostor rekla: "Neka uđe kad je spremna, a za sada nemamo informacije da je spremna". Fajon je svojedobno i kritizirala odluku Europske komisije (EK) da Hrvatskoj odobri pristupni proces ulaska u Šengen. Tada je kazala da je odluka bila politička i da je proizašla iz prijateljstva hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i tadašnjeg predsjednika EK Jean-Claudea Junckera.
Golob i Fajon poznati su po svojim stavovima da bi Slovenija i Hrvatska trebale provesti arbitražnu odluku o međusobnom razgraničavanju. Arbitražom iz 2017. godine odlučeno je da Slovenija dobije pristup otvorenom moru u koridoru širokom 2,5 i dugačkom 12 nautičkih milja iako bi to i dalje bilo hrvatsko teritorijalno more (Hrvatska bi smjela ribariti i gospodarski iskorištavati podmorje, Slovenija ne). Također, tada je odlučeno da bi tek četvrtina Piranskog zaljeva pripala Hrvatskoj, no neka druga sporna granična pitanja na kopnu riješena su u korist Hrvatske.
Obje države su bile nezadovoljne arbitražom, no odluku Stalnog arbitražnog suda u Haagu je dvije godine prije njenog donošenja već odbacila Hrvatska nakon što su objavljene snimke razgovora slovenskog člana Suda i slovenske zastupnice pred sudom temeljem kojih je zaključeno da je odluka već donesena. Za otkrivanje tajni Slovencima tada su osumnjičeni predsjednik Suda Gilbert Guillaume i njemački član suda Bruno Simm.
"Hrvatska se pozvala na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove 'teške povrede' pa je, unatoč izlasku slovenskog suca i slovenske zastupnice, tadašnji premijer Zoran Milanović objavio kako Hrvatska napušta borbu", objašnjava Deutsche Welle. No, Sud se proglasio nadležnim, a postupak je nastavljen uz negodovanje Zagreba. Sličan stav je imao i Andrej Plenković dvije godine kasnije prilikom proglašenja presude. Plenković i dosadašnji slovenski premijer Janez Janša održavali su prijateljske odnose, a Plenković je čak prije nedjeljnih slovenskih izbora poslao poruku podrške Janši.
Na bliskost hrvatskog premijera Plenkovića i njegovog slovenskog kolege Janše podsjetio je i Bojan Glavašević. Kao nezavisni zastupnik u Hrvatskom saboru Glavašević je potpredsjednik Odbora za europske poslove i član Odbora za vanjsku politiku. Na upit znači li Golobova pobjeda otvaranje pitanja Piranskog zaljeva i sukoba ribara sa Slovenijom, Glavašević je na N1 televiziji rekao da je to teško reći. Podsjetio je na trend novih opcija u Sloveniji u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, s time da je jedina konstanta bio Janšin SDS (Slovenska demokratska stranka). S Golobovom pobjedom dolazi do nove situacije jer on ima "vrlo monolitan parlament" što je "nova situacija za Sloveniju", objasnio je Glavašević.
