Biznis u eurozoni godinama priželjkivao slabiji euro, sada žale

Poslovna zajednica eurozone godinama je priželjkivala slabiji euro. Sada kada je konačno tu, složni su, nije mogao doći u gorem trenutku.

Valuta je samo ove godine pala 12 posto u odnosu na dolar te je prvi put u dva desetljeća otišla na razine niže od pariteta s dolarom. Pad vrijednosti eura povećava troškove uvoza te pogoršava rast cijena energije i rekordnu inflaciju.

Sve je to pogubno za marže, a njemački poduzetnici u utorak su upozorili kako se suočavaju još uvijek s veoma visokim cjenovnim pritiscima. K tome, potrošačka inflacija u eurozoni već je blizu devet posto i utječe na potrošnju, što će se odraziti na prodaju i dobit.

Pad vrijednosti eura doprinosi porastu inflacije u Europi

Sve pozitivno što dolazi s deprecijacijom valute, poput izvozne konkurentnosti i pozitivnog učinka tečaja na prihode iz inozemstva, zasjenila je energetska kriza i prijetnja od recesije. Europa je zbog ovisnosti o uvozu energenata iz Rusije osobito izložena. Isporuke plina već su smanjene, a svako daljnje smanjivanje novi je uteg za europsko gospodarstvo, pogotovo njemačko.

Prema Madison Faller, globalnoj strategici u JPMorgan Private Banku, pad ispod pariteta simbol je većih rizika gospodarskom rastu Europe.

"Europske dionice trguju sa znatnih 30 posto popusta u odnosu na američke dionice, što odražava te rizike i rast privlačnosti energetskog i financijskog sektora", rekla je.

Njemački model

Zabrinutost raste i oko tečaja s obzirom na to da su investitori uvjereni kako će on Europskoj središnjoj banci ograničiti prostor za zaoštravanje monetarne politike, što će dovesti do još većeg zaostajanja u odnosu na agresivnu dinamiku kojom Federalne rezerve povećavaju kamatne stope. Taj jaz kamatnih stopa pogoduje dolaru. Prema Bloombergovu indeksu, euro je prema košarici globalnih valuta blizu razina na kojima je bio 2015. godine.

U igri je i velika strukturna kriza jer energetska kriza Njemačku prisiljava razmotriti svoj dugoročni industrijski model koji je u srži njezina gospodarstva. Taj model, koji strateg ING-a Chris Turner ukratko opisuje kao "uvoz jeftine energije, iskorištavanje globalizacije, dodavanje vrijednosti i izvoz proizvoda diljem svijeta", izgubio je temelj.

"Kad vidite da su euro i dolar u paritetu, pomislite da je euro super jeftin", rekao je. "No zapravo je vrijednost eura nagrizena energetskom krizom i ne može se isključiti da će još pasti."

Drugi se analitičari slažu da je veliki rizik od daljnjeg gubljenja vrijednosti te europske valute. Morgan Stanley predviđa da će euro u ovom tromjesečju pasti na 0,97 dolara, na razinu na kojoj je posljednji put bio početkom ovog tisućljeća. JPMorgan očekuje da će u drugoj polovici godine doseći i 0,95 dolara, a takav scenarij očekuje i glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.

"U vrlo kratkom roku, moguće je da će euro naći uporište na razini 0,9800 prema dolaru. S te razine potencijalno će pasti prema 0,95. Međutim, u jednom trenutku u fokusu Feda bit će gospodarska aktivnost, a jak dolar tu dodatno komplicira situaciju", rekao je Knez u utorak.

U posljednjem padu, euro je dosegnuo najniže razine na kojima nije bio od 2002. godine. Najnižu vrijednost imao je 2000. godine kada je pao ispod 0,85 dolara. Otada je valuta ojačala, u prosjeku je tijekom financijske krize i posljedične dužničke krize u eurozoni iznosila 1,30 dolara. Tada su se poduzetnici i političari žalili da snažan euro škodi izvozu i ekonomiji. 

Sada se situacija ponovno preokrenula.

Deprecijacija je za neke europske tvrtke zbog konverzijskih razlika značila porast prihoda sa stranih tržišta. Tvrtke obuhvaćene europskim indeksom Stoxx 600 više od pola svojih prihoda generiraju izvan Europe, a SAD je jedno od njihovih najvećih tržišta.

Padom eura, dionice izložene američkom tržištu izvrsno kotiraju

Za tvrtku poput Airbusa koja zrakoplove prodaje u dolarima, a prihode bilježi u eurima, tečajna fluktuacija eura i dolara na godišnjoj razini znači rast dobiti od 130 milijuna eura, prema računici Bloomberga.

Unilever je zbog jačanja dolara, brazilskog reala i indijske rupije u odnosu na euro u prvoj polovici godine ostvario 1,3 milijardi eura dobitka na konverziji, dvostruko više nego prošle godine.

Međutim, konverzijske prednosti vrlo lako "pojedu" troškovi, pogotovo ako se materijali i sirovine plaćaju u dolarima.

"Slabi euro šteti profitnoj marži kompanije zbog viših ulaznih troškova u dolarima", rekao je Kenneth Broux, direktor korporativnih istraživanja i tržišta valuta u tvrtki Société Générale.

"Ako slabi i domaća, odnosno globalna potražnja zbog toga što na realne prihode i potrošačku potrošnju utječu rastući troškovi energije i globalno smanjenje potražnje, prodaja i dobit tvrtke također će biti pogođeni."

-- U članku sudjelovali Libby Cherry, Alexandra Muller, Allegra Catelli, Deirdre Hipwell, Blaise Robinson, Jana Randow, Charlotte Ryan i Nikolina Oršulić

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar