U Hrvatskoj bi se morala povećati ponuda nekretnina za stanovanje i te nekretnine učiniti dostupnima većem broju građana, izjavila je za Hrvatski radio predstavnica Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Lana Mihaljinac Knežević u emisiji o problemima stambene politike.
Kako je istaknula, mnogima je prvi stan postao potpuno nedostižan.
Gradonačelnik Kastva Matej Mostarac, koji zbog nepriuštivosti nekretnina još uvijek živi u roditeljskoj kući, istaknuo je da Hrvatska dosad zapravo nije ni imala sustavnu politiku stanovanja, već samo pojedinačne mjere koje su pokušavale pomoći, poput poticajne stanogradnje ili aktualnog APN kreditiranja.
Prema podacima Eurostata, Hrvati spadaju među građane Europske unije koji najdulje ostaju živjeti s roditeljima, do oko svoje 33. godine.
Što se, primjerice, samog APN-a tiče, Mihaljinac Knežević smatra da je to manjkava mjera na više načina.
"Glavni je problem što je ona dostupna samo kreditno sposobnima, a nitko ne razmišlja o onima koji to nisu. Također je problem to što podignete potražnju, a da na tržište nije ušao neki novi broj nekretnina. APN je pridonio porastu cijena na tržištu. Imamo manjak nekretnina, a postoje modeli poticanog stanovanja koji bi se mogli primijeniti, poput javno-privatnog partnerstva. Stambena zadruga je jedan od modela, a također i da se u gradnju uključe jedinice lokalne samouprave te ponude nekretnine na tržištu", istaknula je Mihaljinac Knežević.
O modelu stambene zadruge govorio je arhitekt Darovan Tušek koji sudjeluje u pilot-projektu toga modela u Križevcima.
"Građani se organiziraju i uz pomoć lokalne samouprave grade svoju zgradu zaobilazeći tržište i investitore koji ciljaju profit. Taj poticajni model zadružnog stanovanja je uspješan u nizu europskih zemalja. U ovom slučaju stambena zadruga diže kredit", kaže Tušek.
Po njegovim riječima, pilot-projekt uvijek traje dulje vremena, a nakon toga obično se primjena modela zakotrlja.
"U Barceloni je za gradnju prve takve zgrade do 2019. godine trebalo sedam godina. Sad se već gradi 20 zgrada po tom modelu", objašnjava Tušek.
Željka Josić iz Središnjeg državnog ureda za mlade i demografiju kazala je da se trenutačno razrađuje i model subvencioniranja najma za mlade budući da ne mogu sve mlade obitelji kupiti nekretninu, a takva mjera bi olakšavala i mobilnost, što također za dio mladih ljudi može biti važno.
"Dok god država prepušta tržište nekretnina samo kapitalu, nećemo moći utjecati na cijene. Tek kad država postane faktor na tom tržištu, moći će se balansirati cijene, što će olakšati stanovanje", istaknuo je Mostarac.
.webp){kind=icon}
