.webp){kind=icon}
Rast potražnje za naftom na svjetskom tržištu neće biti dovoljan da Rusija proda svu svoju naftu koju europske zemlje ionako neće moći kupiti kada u veljači sljedeće godine sankcije zabrane uvoza ruske nafte u potpunosti stupe na snagu.
Zbog prelaska s plina na naftu potražnja za crnim zlatom raste, a Međunarodna agencija za energiju (IEA) u izvješću za kolovoz navodi da je očekivanja rasta potražnje u 2022. povećala za 380 tisuća barela dnevno, na 2,1 milijun barela po danu. Za cijelu 2022. godinu svjetska potražnja za naftom iznosit će 99,7 milijuna barela dnevno, a sljedeće će godine porasti na 101,8 milijuna barela dnevno.
Iako trenutno nema zamjetnih problema u opskrbi, pad ponude na tržištu očekuje se kada 5. veljače sankcije Europske unije na rusku naftu u punoj mjeri stupe na snagu. Naime, IEA navodi kako će tada milijun barela naftnih derivata i 1,3 milijuna barela sirove nafte dnevno iz Rusije morati pronaći nova odredišta. Tako se na tržištu očekuje smanjenje ponude ruske nafte za oko 20 posto.
Međutim, IEA je u svojem posljednjem izvješću za ostatak godine povećala očekivanja opskrbe jer je pritisak na rusku naftu i dalje ograničen. Od početka rata u Ukrajini ruski izvoz nafte u EU, SAD i Japan pao je za gotovo 2,2 milijuna barela dnevno. Unatoč tome, posljedice za Rusiju nisu bile velike jer je domaća potražnja rasla, a dio nafte odlazio je u Kinu, Indiju i Tursku.
