Nova knjiga psihologa Christine Maslach i Michaela Leitera ima ohrabrujuću poruku: ako se osjećate iscrpljeni i pregorijevate na poslu zbog osjećaja izloženosti stresu, to nije vaša greška.
U najnovijoj knjizi The Burnout Challenge: Managing Mismatches in the Workplace taj dvojac, 25 godina nakon što je napisao prvu knjigu o fenomenu poslovnog pregorijevanja, želi potpuno ogoliti odgovor na pitanje zašto se zaposlenici osjećaju zasićeni poslom.
Od te prve knjige svijest o fenomenu pregorijevanja na poslu bitno se produbila. Prije tri godine Svjetska zdravstvena organizacija priznala je tu pojavu kao "poslovni fenomen". Tijekom pandemije ta se pojava razmahala ne samo među zdravstvenim djelatnicima i drugim službama koje su morale podnijeti teret, već i među onima koji su se našli u situaciji da rade od kuće.
Čitaj više
Direktori vole čuti "da", ali im zapravo treba poručiti "ne, ne, ne"
U želji za praćenjem novih lidera, investitori se ponekad dobrovoljno odriču svoje moći kazivanja "ne". Kultura dodvoravanja, međutim, ima svoje zamke koje čelnike kompanija mogu skupo koštati.
09.06.2022
Njemačka skupo plaća deficit kvalificirane radne snage
Nedostatak kvalificirane radne snage uzrokovan je starenjem stanovništva, jezičnom barijerom i birokratskim problemima.
17.10.2022
Kandidati sada selekcijskim postupkom biraju tvrtku, a ne obrnuto
Znanja kandidata mogu biti besprijekorna, ali ako se ne uklapaju u tim i radno okruženje, sve je uzalud.
06.10.2022
Srpski poslodavci u Hrvatskoj plaćaju bolje od slovenskih
Od stranih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj najbolje plaćaju Japanci, Izraelci i Kanađani.
30.09.2022
Koncept se sada sveprisutno shvaća kao odraz situacije u kojoj "osjećaš da ne možeš više izdržati ili da ne želiš više izdržati".
Autori ističu kako je razlog što se često za takav osjećaj krivi zaposlenika, a ne poslodavca, u tome što su ljudi skloni nečije probleme vidjeti kao rezultat njegova ponašanja ili njegove osobnosti, a ne djelovanja njegove okoline.
Šest elemenata
Maslach i Leiter su identificirali šest elemenata koji pridonose pregorijevanju ako se njima ne upravlja na pravi način: opterećenje radnim zadacima, osjećaj nedostatka kontrole i autonomije, nagrađivanje, ljudi s kojima radimo, osjećaj fer i ravnopravnog odnosa te vrijednosni sustav.
"Mnogi problemi na poslu su kao kamenčići u cipeli. Ustrajni, no može ih se riješiti", ističe Maslach.
Vrlo često razgovori s nadređenima o tome kako poboljšati uvjete na poslu ili način rada padaju u vodu zbog financijskih razloga ili zato što menadžeri misle da bi to zahtijevalo velike promjene.
"Obično se kaže 'Pa, ne možemo si to priuštiti. Morat ćemo postići više s manje resursa'", navodi Maslach.
Bloomberg Mercury
Osim toga, šefovi često pristupaju s idejom da je kronični stres na poslu neizbježan i kako je tražiti bolji rezultat s manje resursa nužno da bi se ostvarili financijski ciljevi.
Autorski dvojac nema dvojbi da takav pristup nije dobar.
Produktivnost pada
"Kroničan stres ima ozbiljne negativne posljedice na zdravlje i blagostanje pojedinca i vodi k padu produktivnosti i većim troškovima zdravstvenog sustava", tvrdi Maslach.
Maslach i Leiter ipak misle kako postoji nada da se stvari mijenjaju nabolje jer je svijet nakon pandemije možda prijemčiviji za neke od njihovih tvrdnji, a promijenila su se i neka razmišljanja, poput potrebe da se bude pet dana u tjednu u uredu.
Dvoje psihologa napominje da se poslovi moraju prilagoditi potrebama pojedinca, a ne obrnuto. Za to im je poslužila usporedba s kanarincima koje su nekada rudari koristili da prepoznaju prisutnost ugljičnog monoksida i drugih opasnih plinova u rudnicima.
"Trebamo li pokušati popraviti kanarinca i učiniti ga snažnijim i otpornijim ili trebamo popraviti rudnik, očistiti ga od toksičnih para i učiniti sve što je potrebno da postane sigurno okružje i za kanarince i za rudare", pitaju autori. Oni znaju odgovor, no hoće li ga primijeniti oni na koje se priča odnosi?
.webp){kind=icon}