.webp){kind=icon}
Statistički podaci o vanjskoj trgovini Državnog zavoda za statistiku (DZS) otkrivaju neke interesantne trendove među hrvatskim regijama, a jedna od zanimljivosti je da Međimurska županija, sa stotinjak tisuća stanovnika, ostvaruje viši robni izvoz od Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske ili Osječko-baranjske županije. Već i najmanja od ove tri županije ima dva i pol puta više stanovnika od Međimurske.
Tijekom 2021. godine, iz Međimurske županije je u inozemstvo izvezeno robe u vrijednosti od 6,4 milijardi kuna, pokazuju podaci DZS-a. Splitsko-dalmatinska županija je istovremeno ostvarila izvoz u vrijednosti od 5,8 milijardi, Osječko-baranjska od 5,4, a Primorsko-goranska od 4,8 milijardi kuna.
Brojke su još interesantnije ako se u obzir uzme da, primjerice, Splitsko-dalmatinska županija izvozom jednog broda može svoj trgovinski rezultat poboljšati za nekoliko stotina milijuna kuna, a usprkos činjenici da broji 425 tisuća stanovnika, ipak ostvaruje niži izvoz od Međimurske županije. Jednako je tako Osječko-baranjska županija s površinom od 4150 km² gotovo šest puta veća od najmanje Međimurske (uz izuzetak Grada Zagreba) te ima puno jači potencijal izvoza, recimo, poljoprivrednih i drugih proizvoda.
Uspjeh Međimurske županije u izvozu posljedica je regionalne orijentacije u kojoj se sjeverozapad Hrvatske više fokusirao na proizvodnju roba koristeći svoj zemljopisni položaj te relativno bolju cestovnu i željezničku povezanost s tržištima poput Slovenije, Austrije, Italije i Njemačke. Viši izvoz od Međimurske županije ostvarile su susjedna Varaždinska s 8,1 milijardom kuna u prošloj godini te Zagrebačka županija odakle je izvezeno robe u vrijednosti 8,3 milijarde kuna. Niti Krapinsko-zagorska, još jedna županija iz iste regije nije prošle godine u izvozu ostvarila loše rezultate s 4,3 milijarde kuna.
S druge strane, priobalnim je županijama glavni ekonomski fokus turizam, a ne proizvodnja, zbog čega one neravnotežu u robnom izvozu ispravljaju prihodima od turizma. Ipak, imajući u vidu industrijsku prošlost Rijeke, Splita i njihovih prigradskih područja, podaci o njihovu robnom izvozu još uvijek pomalo iznenađuju, barem ako se gledaju samo prošlogodišnje brojke.
Turističku orijentiranost priobalja možda najbolje ilustrira Dubrovačko-neretvanska županija koja se po vrijednosti izvoza nalazi na samom dnu liste hrvatskih županija. Mada se radi o jednoj od najbogatijih domaćih regija – po posljednjim dostupnim podacima, BDP po stanovniku Dubrovačko-neretvanske županije četvrti je po visini u državi – lanjski izvoz iz te županije vrijedio je tek 603 milijuna kuna, manje čak i od Ličko-senjske županije gdje je on iznosio 630 milijuna. Dubrovačko-neretvanska županija ima dva i pol puta više stanovnika od Ličko-senjske.
Opći podaci pokazuju kako je Hrvatska lani izvezla robe u ukupnoj vrijednosti od 144 milijarde kuna. Od toga barem 48 milijardi, odnosno trećina, otpada na izvoz iz Grada Zagreba. Na drugom mjestu po vrijednosti izvoza nalazi se Zagrebačka županija s već spomenutih 8,3 milijardi kuna, a nakon nje slijede Varaždinska pa Međimurska, Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska i Primorsko-goranska županija.
