Ekonomija

Život Grka desetljeće nakon šoka dužničke krize

Autor: Jan Artiček

08. svibanj 2023, 12:52

Grčka je i danas najzaduženija država EU-a, a grčki je javni dug na visokih 180 posto BDP-a

Stopa nezaposlenosti viša je od 11 posto, dvostruko viša od europskog prosjeka

Život Grka desetljeće nakon šoka dužničke krize

Bloomberg Businessweek Adria

Jan Artiček

Opet se mnogo govori o državnom dugu, što vraća sjećanja na 2013. godinu, kad su države iz tzv. skupine PIIGS bile na rubu bankrota, a najviše pogođena bila je Grčka. Tada je tu državu bogate povijesti napustilo pola milijuna ljudi. Otišli su trbuhom za kruhom. Kakav je ondje život danas? 

"Hvala Bogu da smo ostali u Europskoj uniji (EU)", komentira razdoblje kad je Grčka bila na rubu bankrota 35-godišnja Anastasia Vezyroglou. Sreli smo je u Ateni, ali inače živi u Solunu, gdje se bavi poljoprivredom. Na svojem obiteljskom gospodarstvu uzgaja pamuk, kukuruz, suncokrete, plavu djetelinu, bademe i ciklu. Nekih je usjeva zbog rata u Ukrajini prošle godine nedostajalo, napominje.

"Imala sam dobru godinu", zadovoljno se smiješi Anastasia, koja je, uz obiteljski posao, uspješna mlada poduzetnica.

Život u Grčkoj danas je posve drukčiji nego prije deset godina. "Gotovo smo već preboljeli krizu. Stanje više nije loše kao nekad. Prije više godina mnogi moji poznanici otišli su iz Grčke na rad u inozemstvo, uglavnom u Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo, jer ovdje nije bilo poslovnih prilika. Sad se vraćaju", kaže Anastasia. 

Na atenskom trgu Sintagma, gdje je prije više od deset godina bilo središte pobune Grka protiv mjera štednje zloglasne "trojke", sada se vikendima okupljaju mladi ulični glazbenici i od turista, koji u proljetnim mjesecima šeću među suvenirnicama, pokušavaju zaraditi poneki euro. Dok se o trojki prije deset godina mnogo govorilo, danas više nema govora o tome. 

Trojka je tada bio zajednički naziv za tri međunarodne ustanove koje su nastojale riješiti financijske poteškoće europskih država – Europsku središnju banku (ECB), Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europsku komisiju. Najviše su poteškoća imale države iz tzv. skupine PIIGS – Portugal, Italija, Irska, Grčka i Španjolska.

Prošlo je 15 godina od zadnje financijsko-ekonomske krize koja je buknula 2008. i veći dio svijeta gurnula u recesiju. Grčka je od 2009. godine preživjela dužničku krizu, mjere štednje i pandemiju, a sad se s ostatkom Europe nosi s posljedicama rata u Ukrajini i šire energetske krize. Iako trenutačne i nedavne krize otežavaju oporavak gospodarstva i javnih financija, Grke ohrabruje optimizam i mišljenje da je Grčka usprkos svemu na putu prema boljoj budućnosti. 

Prošlo je pet godina otkako je država uspješno stupila iz posljednjeg, trećeg programa financijske pomoći i mjera štednje koje su zahtijevali Europska komisija, ECB i MMF. Te su mjere grčko gospodarstvo na više godina gurnule u recesiju, što je sa sobom donijelo porast nezaposlenosti i beskućništva, pa je u napuštenim atenskim zgradama sve više ljudi skvotiralo. Prema podacima Eurostata, 2016. godine trećina Grka živjela je u siromaštvu.

"Grčka se u zadnje tri godine, usred pandemije i rata, i financijski i općenito izrazito oporavila. Prihvaćamo dogovor s EU-om u vezi s potporom za naše programe, za koje dobivamo novac i sredstva za oporavak. Grčka je ostvarila napredak u svim industrijama", rekla nam je grčka zastupnica u Europskom parlamentu Eliza Vozemberg.

Brojke su manje optimistične

Iako su nam sugovornici optimistični, grčko je gospodarstvo još uvijek značajno opterećeno. Pokazatelji koji su početkom globalne financijske krize 2008. godine najviše zabrinjavali trojku još se nisu vratili na pretkrizne razine ili su se čak pogoršali.

I 14 godina nakon početka dužničke krize, grčki je javni dug na visokih 180 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). U 2009. i 2010. godini dug je iznosio više od 120 posto BDP-a, što je dvostruko više od europske granice od 60 posto, prema Paktu o stabilnosti i rastu. Grčka je i danas najzaduženija država EU-a, a slijedi je Italija s gotovo 150-postotnim javnim dugom. Na globalnoj je razini prvi Japan s dugom od više od 260 posto BDP-a.

Javni dug se zbog globalne financijske krize u više europskih država povećao, zbog čega su trebale spašavati svoje financijske sektore. U Grčkoj je dug u udjelu BDP-a bio najveći, zbog čega je država imala i izražen proračunski deficit. Još je 2004. tadašnja grčka vlada priznala kako je prilikom prelaska na euro 2001. navela niže razine deficita od stvarnih. To se ponovilo 2010. godine, kad su Grci izvijestili o deficitu od 3,7 posto BDP-a, dok je europski statistički ured Eurostat tu brojku ispravio naviše, najprije na 12,7, a kasnije na 13,6 posto. 

Državne obveznice su nakon tih podataka oštro pale, što je Grčkoj uzrokovalo visoke troškove zaduživanja, tako da je teško dolazila do dodatnih sredstava za otplatu starih dugova. Osim toga, kao članica eurozone, Grčka nije mogla regulirati vlastitu monetarnu politiku jer ju je određivao ECB. 

Grčka je između 2010. i 2015. godine primila tri paketa financijske pomoći (eng. bailout) ukupne vrijednosti više od 300 milijardi eura, a 2018. zaključila je i posljednji program mjera štednje, kojim je nastojala zakrpati rupu u proračunu.

Porast javnog duga u udjelu BDP-a nakon krize prvenstveno je posljedica pada grčkog BDP-a u tom razdoblju. Još je 2022. godine BDP bio približno 25 posto niži od pretkrizne razine. Kriza je bila gora od očekivane – BDP se od 2009. do 2012. godine snizio za 17 posto, umjesto prognoziranih 5,5 posto, a stopa nezaposlenosti bila je 25-postotna umjesto očekivanih 15 posto. Trenutačno je stopa nezaposlenosti u Grčkoj viša od 11 posto, što je približno dvostruko više 
od europskog prosjeka. 

Čak se i godinama nakon gospodarske agonije na brojnim Grcima može vidjeti stoički stav po pitanju stanja u državi – ili barem za turiste stave umirujuću masku. 

Možda ih antičke zgrade podsjećaju na dugovječnost grčke kulture. "Vrlo nova zgrada, stara je samo dvije tisuće godina", rekao nam je atenski taksist mašući rukom naslonjenom na otvoreni prozor prema antičkom panatenejskom stadionu 
Kallimarmaro, pored kojeg smo prošli na putu u centar.

Kriza kao prilika 

Prošle smo godine, za vrijeme visokih cijena plina i rata u Ukrajini, često slušali o tome kako je kriza prilika za napredak, odnosno da energetsku krizu možemo iskoristiti za zelenu tranziciju. Međutim, Grci su prilike prethodne krize, pandemije koronavirusa, počeli koristiti za oporavak gospodarstva. Naime, EU je za države članice u okviru programa NextGenerationEU namijenio više od 800 milijardi eura povratnih i nepovratnih sredstava, pored čega je Grčka primala kohezijska sredstva. U 2022. godini je u okviru kohezijskog programa primila 1,6 milijardi eura za klimatsku i energetsku tranziciju. 

Grčki plan oporavka i otpornosti, koji je Europska komisija odobrila u lipnju 2021. godine, Grčkoj dodjeljuje 17,8 milijardi eura subvencija i 12,7 milijardi eura zajmova za provedbu 106 investicija i 68 reformi na području zelene tranzicije i digitalizacije. Europski mehanizam predviđa završetak programa do kolovoza 2026. i povećanje grčkog BDP-a za između 2,1 i 3,3 posto te otvaranje 62 tisuće novih radnih mjesta. 

Ciljevi plana su: poticanje dekarbonizacije grčkog gospodarstva, modernizacija i digitalizacija javne uprave, promidžba inovacija, primjena digitalne tehnologije i otpornost ključnih gospodarskih sektora te nadogradnja zdravstva, obrazovanja i dioničkog tržišta, pojašnjavaju u Europskoj komisiji. 

Europska sredstva očito su se još prošle godine isplatila. Britanski časopis The Economist je Grčku zbog visoke stope rasta, niske inflacije, padajućeg omjera duga i BDP-a te poboljšanog burzovnog tržišta u prosincu proglasio najboljim gospodarstvom među 34 članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u 2022. godini. "Izrazito nas 
veseli što naši napori i reforme imaju stvarni učinak. Raduje nas 2023. godina", objavio je na Twitteru grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.

Povratak kući

Anastasia Vezyroglou spominje kako ima više razloga za poboljšanje života desetljeće nakon krize. Naime, nakon promjene vlasti, vladajuća stranka desnog centra Nova demokracija (Néa Dimokratía) uspjela je otvoriti više radnih mjesta. Nova demokracija je vlast preuzela na izborima u srpnju 2019. godine, gdje je porazila vladajuću Syrizu. Vlada premijera Mitsotakisa je 2020. godine, između ostalog, uvela program subvencija za plaće nazvan ReBrain Greece, čime su pokušali vratiti obrazovane mlade ljude. Zemlju je za vrijeme krize napustilo gotovo pola milijuna ljudi.

Parlamentarni izbori u Grčkoj najavljeni su za 31. svibnja. Izgledi za budućnost, prema mišljenju eurozastupnice Vozemberg, ovise o njihovu ishodu. "Ako vlada ostane, svi će se programi nastaviti. U suprotnom u to ne bih bila toliko sigurna", pojašnjava pa dodaje kako to ne govori samo zato što je i sama članica vladajuće stranke.

"Prije nekoliko godina plaćali smo vrlo visoke poreze, više od polovice svojih prihoda. Sada plaćamo znatno manje, odnosno normalne poreze", dodaje Vezyroglou.

Neko je vrijeme, osobito oko 2015. godine, situacija bila nesigurna. Ljudi su na referendumu odbili treći paket pomoći koji je predviđao stroge mjere štednje, a vlada je pod vodstvom Syrize i premijera Alexisa Tsiprasa razmatrala istup iz eurozone i povratak grčkoj drahmi. Ljudi su gotovo svaki dan na ulicama prosvjedovali protiv trojke i mjera štednje. 
Tada su neki čak špekulirali da bi euro mogao propasti. Pregovori na kojima je Syriza napokon prihvatila uvjete trojke su, između ostaloga, među europske političke zvijezde lansirali tadašnjega grčkog ministra financija Janisa Varoufakisa.

Europska parlamentarka Vozemberg napominje kako je i drugdje u Europi aktualno pitanje o budućnosti mladih jer nova generacija nije baš naslijedila "čaroban svijet". No čak je i ona kao politička predstavnica optimistična. "Moramo se potruditi i poticati mlade koji trenutačno nisu toliko optimistični. Njihova je narav optimistična, ali su im planovi za 
budućnost trenutačno malo sivi", kaže.

"Nakon dugo vremena, mladi vjeruju da u Grčoj imaju budućnost", zaključuje naša mlada sugovornica Anastasia.

Kuc-kuc: Tko je to? Dužnička krizaaa
Ekonomija

Kuc-kuc: Tko je to? Dužnička krizaaa

Države su danas u lošijem financijskom stanju nego prije dužničke krize. Može li se ponoviti scenarij iz 2011. kada su neke bile čak i na rubu bankrota i kada se govorilo o slomu eura?

21.02.2023

Sve vijesti iz rubrike Businessweek Adria

Businessweek Adria

Samo za ljudske oči
Tehnologija

Samo za ljudske oči

Worldcoin je smion, a neki bi rekli i apsurdan pokušaj da se spriječi apokalipsa uzrokovana UI-jem verificiranjem svakog čovjeka na Zemlji po šarenici oka.

15.10.2024

sve vijesti iz rubrike Businessweek Adria

Registrirajte se da biste nastavili sa čitanjem. Registrirajte se

Nastavite čitati odabirom jedne od opcija u nastavku.

BESPLATAN RAČUN

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatni newsletter

Registracija

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV i video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Istraži ponude

Aktivirajte još 1 besplatni članak i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak.

Cijenimo vaš interes za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 članak besplatno i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € tjedno.

Osigurajte si neograničen pristup već odmah

Nastaviti

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € tjedno.

Vaši suparnici to već znaju. Hoćeš li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11 € mjesečno!

Istraži ponude