Dok u Adria regiji prevladava gotovina, Kina se pretvara u bezgotovinsko društvo. ECB priprema uvođenje digitalnog eura do jeseni 2025., dok je u Kini e-juan u upotrebi od 2019. godine.
S obzirom na sveprisutnost digitalizacije, pravo je pitanje kada će ona zahvatiti plaćanje roba i usluga. Zahvaljujući platnim karticama i primjeni platnih aplikacija na pametnim telefonima, udio gotovine kao sredstva plaćanja roba u većini razvijenih ekonomija stalno se smanjuje.
Studija ECB-a o platnim navikama u eurozoni, primjerice, otkriva da udio plaćanja gotovinom stalno opada, a pandemija je taj trend samo još više pojačala. Tako je 2016. gotovina bila korištena u 79 posto svih transakcija potrošača na fizičkim prodajnim mjestima i među pojedincima, 2019. taj je udio pao na 72 posto, a još više 2022., kada je udio pao na 59 posto.
U Adria regiji gotovina kraljuje…
Međutim, gotovina je u Adria regiji još uvijek kraljica. Čak i u Sloveniji, koja uz Hrvatsku jedina u regiji koristi euro, od 2007. udio gotovinskih plaćanja iznosi čak 73 posto, što tu zemlju svrstava u sam europski vrh. U Hrvatskoj je 72 posto svih transakcija gotovinsko, no središnja banka dodaje da upotreba gotovine ipak opada. U 2022. vrijednost kartičnog plaćanja prvi je put premašila gotovinsko.
Zanimljivo je da je udio gotovinskih plaćanja relativno visok i u najvećem gospodarstvu svijeta. Prema podacima američkog instituta Gallup, 60 posto Amerikanaca za kupnju roba i usluga koristi gotovinu. Američki predsjednik Joe Biden tek je u ožujku 2022. potpisao izvršnu uredbu kojom je Uredu za znanost i tehnološku politiku naložio da pripremi izvješće o rizicima i prednostima uvođenja digitalnog dolara.
I u eurozoni će trend digitalizacije osobnih financija sigurno značajno pojačati uvođenje digitalnog eura. ECB je, naime, prošli listopad započeo završnu pripremnu fazu realizacije projekta digitalnog eura, koja će trajati do listopada 2025. godine. U tom će razdoblju emisijska banka dovršiti pravilnik te odabrati pružatelje za razvoj platforme i potrebne infrastrukture.
…dok je u Kini izgubila krunu
Međutim, stvari su sasvim drugačije na drugom kraju svijeta, u Aziji. Brza modernizacija Kine uzrokovala je i tektonske promjene u području bezgotovinskog poslovanja, u čemu je ta zemlja vodeća u svijetu. Za plaćanje gotovo svega u Kini, kako fizički tako i na internetu, najčešće i najjednostavnije se koriste aplikacije WeChat i AliPay.
Te aplikacije moguće je besplatno instalirati na pametni telefon, što je uz vizu, valjanu putovnicu i instalaciju programa za VPN pristup (stvaranje virtualnih lokalnih mreža) prije odlaska u Kinu praktično nužno. Brze i jednostavne platne usluge WeChata od 2013. koristi oko 1,34 milijarde korisnika, većinom kineskih. AliPay trenutačno koristi oko 80 milijuna trgovaca, a prema podacima izdavatelja ima više od milijarde korisnika. Dnevno usluge mobilnog plaćanja u Kini koristi oko 943 milijuna ljudi, zbog čega je azijska sila najbrojnije bezgotovinsko društvo na svijetu.
Aplikacije omogućuju i dodavanje bankovnog računa putem kojeg možete izravno nadopunjavati svoj račun u samoj aplikaciji. Dnevni limit WeChata je pet tisuća dolara, a AliPaya 50 tisuća. U praksi je plaćanje jednostavno i brzo. Telefonom samo skenirate QR kod u trgovini ili restoranu i unesete iznos za plaćanje ili vam zaposlenici mogu skenirati kod koji generira vaš telefon.
Relativna novost obje aplikacije je da su od prošle godine dostupne na engleskom jeziku, a moguće ih je povezati s pružateljima ili izdavateljima kreditnih ili platnih kartica banaka iz cijelog svijeta. Internacionalizacija znači da će aplikacije, koje osim plaćanja nude i brojne druge funkcije, od komunikacije do trgovanja na burzama ili plaćanja računa te naručivanja taksija u budućnosti doživjeti još veći procvat.
Bloomberg Businessweek Adria
Projekt digitalnog juana
Upravo izuzetna popularnost obaju aplikacija i činjenica da do 20 posto Kineza uopće nema osobni račun, ali imaju mobilne telefone, potaknuli su kinesku središnju banku na realizaciju projekta digitalizacije nacionalne valute. Digitalni juan (e-CNY) zamišljen je kao nerizična alternativa komercijalnim platformama i istovremeno kao zamjena za gotovinu.
Za razliku od Adria regije, plaćanje gotovinom u Kini praktički ne postoji. Trgovci prihvaćaju gotovinu jer im to zakon nalaže, ali im nije zabranjeno negodovanje i pažljivo te dugotrajno pregledavanje novčanica većih vrijednosti.
Stoga je središnja banka već 2014. počela istraživati tehnologiju digitalnih valuta. Godine 2016. osnovala je istraživački institut koji se bavi tim konceptom. Početkom lipnja 2024. digitalnom juanu uklonjena je oznaka pilot-projekta, koju je imao od uvođenja 2019. godine.
Teoriju u Kini slijedi i praksa, jer digitalni juan, odnosno renminbi, već ispituje 26 gradova. Podaci kineske središnje banke pokazuju da je među prijavljenim korisnicima digitalne valute oko 10 milijuna trgovaca iz 17 provincija, što znači da osim gotovine i kartičnih plaćanja ili plaćanja putem aplikacija kao što su WeChat i Alipay omogućuju i poslovanje s digitalnom valutom.
Prošla godina bila je prijelomna za implementaciju e-CNY-a, budući da je tadašnji guverner središnje banke Yi Gang izjavio da je do sredine godine broj transakcija dosegnuo 950 milijuna, s ukupnom vrijednošću od 1,8 bilijuna juana (228,4 milijarde eura), što je za više od 100 milijardi juana (12,7 milijardi eura) više nego u kolovozu 2022. godine.
Zanimljivo je da je e-CNY moguće koristiti i putem aplikacija komercijalnih banaka i putem aplikacije na pametnom telefonu kojom upravlja središnja banka, što je svjetski unikat. Poseban protokol omogućuje plaćanje putem aplikacije čak i u slučaju prazne baterije ili internetske veze. Maksimalni iznos trenutačno je ograničen na 10 tisuća e-juana (1.270 eura), a gornja granica jednokratne transakcije je do dvije tisuće juana ili pet tisuća juana dnevno. Podaci središnje banke također pokazuju da je prosječan iznos transakcije nešto manje od 240 eura.
Bloomberg Businessweek Adria
Državni službenici s plaćom u e-juanima
Kina je zbog obujma gospodarstva i globalizacije svog ekonomskog modela u okviru inicijative Pojas i put vodeća zemlja u području digitalizacije valuta, iako je udio korisnika u odnosu na broj stanovnika još uvijek skroman. Digitalna valuta predstavlja samo 0,16 posto svih novčanih zaliha zemlje, službeni podaci pokazuju da je dosad otvoreno 120 milijuna digitalnih novčanika.
Za njegovu popularizaciju znatno se zalaže sama središnja vlada, koja je nekim gradskim vlastima na kopnu Kine naložila isplatu plaća državnim službenicima u e-juanima. Problem je, naravno, što većina njih e-CNY odmah dedigitalizira i prenosi na svoje osobne bankovne račune jer za plaćanje koristi aplikacije WeChat i Alipay. Do 2025. godine praksa isplate plaća u digitalnom obliku trebala bi se proširiti na sve lokalne upravne jedinice u zemlji.
Grad Xúzhōu na istoku zemlje, koji je polazište za teretne vlakove za Europu, prošle je godine najavio upotrebu digitalnog juana u poslovanju s europskim partnerima i zemljama Adria regije u okviru inicijative Pojasa i puta. Digitalnom valutom namjeravaju plaćati usluge i pristojbe za skladištenje prevezenih roba.
Zaštita od utjecaja dolara
Zbog rastućih trgovinskih i geopolitičkih napetosti sa Zapadom, Peking se digitalizacijom juana pokušava zaštititi od moguće upotrebe dolara kao financijskog oružja, kako kinesko političko vodstvo razumije uvođenje američkih sankcija protiv Rusije nakon njezina napada na Ukrajinu. Digitalizacija bi trebala znatno pridonijeti internacionalizaciji ekosustava juana, za što se kinesko političko vodstvo zalaže, kako bi s vremenom smanjilo dominaciju dolara kao svjetske rezervne valute.
Sredinom svibnja hongkonška središnja banka objavila je da će poslovanje s digitalnom nacionalnom valutom odsad omogućiti i trgovcima u posebnom administrativnom području. Ta najava predstavlja novu razvojnu fazu projekta, budući da će poslovanje s digitalnom valutom time prvi put biti omogućeno i izvan kopnene Kine.
Preveo Daniel Pavlović
.webp){kind=icon}