Nepalci, Indijci, Filipinci, Bangladešani, Šrilančani... radni migranti iz Azije spašavaju zemlje Adria regije od kroničnog nedostatka radne snage. U želji za boljim životom, mnogi ljudi nailaze na brojne probleme. Ima i mnogo lažnih oglasa i obećanja. Koliko uopće plaćaju dolazak na posao u naše krajeve? Cifre se kreću od tisuća eura. Što se događa na tržištu stranih radnika?
Dvadesetjednogodišnja Nepalka Anisha živi u Pančevu, vojvođanskom gradiću u blizini Beograda, a s njom opušteno razgovaramo u vrtu restorana u kojem radi. "Iz Nepala sam htjela otići zbog novca. Tako sam objasnila svojoj obitelji i oni su razumjeli", kaže ona.
Ova djevojka jedna je od pet mladih Nepalaca koje rade u restoranu La Chicken House, koji je dio La grupe. Svi zajedno žive nedaleko od posla, u unajmljenoj velikoj kući od 150 četvornih metara u kojoj im je sve dostupno: plaćen im je smještaj, svatko ima svoju sobu i hranu koju želi i voli jesti. Uz to redovito primaju plaću. Svi uče srpski jezik i mogu komunicirati s kupcima. "Važno nam je da sve bude transparentno i da naši zaposlenici budu zadovoljni. Mi smo obiteljska tvrtka, oni su jako mladi i mi koji radimo s njima osjećamo majčinsku odgovornost prema njima", kaže Katarina Tasković, vlasnica La grupe u čijem su sastavu i La mama i La Mokosh. U više navrata ističe kako joj je jako stalo do njezinih zaposlenika i želi da se osjećaju dobro i na poslu i kod kuće. "U međuvremenu smo se sprijateljile", odaje Anisha.
Čitaj više
U prvih devet mjeseci izdano 133 tisuće radnih dozvola za strane radnike
U Hrvatskoj djeluje više od 600 agencija za uvoz, zapošljavanje i smještaj stranih radnika.
10.11.2023
Strani radnici dobivat će dozvolu na tri godine, sezonci na 9 mjeseci
Izmjene zakona prema kojima bi se stranim radnicima produžile dozvole trebale bi zaživjeti krajem godine.
18.04.2023
Velika potražnja za stranim radnicima, najviše ih je iz BiH i Srbije
Radnici iz Sjeverne Makedonije na četvrtom su mjestu po brojnosti.
17.04.2023
Deficit radnika želi se pokrpati strancima, i to za "siću", ali to tako ići neće
Plaća sezonca na najtraženijim radnim mjestima neznatno je viša od prosječne plaće u Bosni i Hercegovini, odakle u Hrvatsku dolazi najviše stranih radnika.
06.06.2022
Grupa djevojaka iz Nepala u Pančevu pozitivan je primjer u velikom broju radnika koji su se nedavno pojavili u Srbiji i cijeloj regiji kojoj nedostaje radna snaga. Anisha je u Srbiju došla preko agencije za zapošljavanje stranih radnika po propisima i sa svim dozvolama.
Tasković napominje kako u pronalaženju kadra ima teškoća, ali je velika prednost pri zapošljavanju stranih radnika njihova lojalnost i predanost poslu.
Nevjerojatan rast izdanih radnih dozvola
U manje od deset godina gotovo dva milijuna ljudi preselilo se iz Adria regije u zemlje Europske unije i EFTA-e, uključujući Švicarsku, Island, Norvešku i Lihtenštajn. Sve zemlje Adria regije bilježe rekordno nisku nezaposlenost i sve se više oslanjaju na stranu radnu snagu. To pokazuje broj izdanih radnih dozvola.
U Srbiji je do kraja kolovoza ove godine izdana 3431 radna dozvola samo državljanima Indije (38 žena), dok su, primjerice, državljanima Nepala izdane 722 dozvole (159 žena), državljanima Šri Lanke 475, (43 žene), a Filipina 210 (106 žena), pokazuju podaci Nacionalne službe za zapošljavanje Srbije.
Činjenicu da više muškaraca dobiva dozvole potkrepljuje to da su strani radnici sve češće viđeni na srpskim gradilištima, no osim u građevinarstvu, potražnja za stranim radnicima postoji i u poljoprivredi, prometu i ugostiteljstvu.
Slično je i u ostalim zemljama regije. Udio stranih radnika u ukupnoj radnoj snazi u Hrvatskoj dosegao je 11 posto, u Sloveniji 14 posto. Ove godine najveći broj radnih dozvola izdanih u Sloveniji, osim onih koje su izdane državljanima bivše Jugoslavije, dobili su državljani Turske, Rusije, Indije, Kine, Bangladeša, Nepala, Albanije, Ukrajine i Bjelorusije.
Potražnja na tržištu rada u Sloveniji posebno je izražena u nekim ključnim granama kao što su ugostiteljstvo, turizam, promet i građevinarstvo. "Također, primjećujemo da se proizvodnja postupno budi, jer i područja poput ljevaonica i mesne industrije bilježe povećanu potražnju za radnim mjestima", kaže Danijel Okilj, voditelj međunarodne mobilnosti u Adecco Slovenija.
Prošle godine u Hrvatskoj je izdana rekordna 124.121 produljena i/ili nova dozvola za boravak i rad državljana zemalja izvan Europske unije, što je porast od 51,5 posto u odnosu na 2021. Prema procjenama, ove će godine ta brojka dosegnuti 180 tisuća. I ove se godine najviše stranaca zapošljava u građevinarstvu te u turizmu i ugostiteljstvu, gdje čine više od 33 posto svih zaposlenih u tim djelatnostima. To znači da bi građevinarstvo i turizam u Hrvatskoj teško mogli funkcionirati bez stranih radnika.
Osim intenziviranja zapošljavanja stranih radnika, u Hrvatskoj su se dogodile velike promjene i u zemljama njihova podrijetla. Iako su i dalje najtraženiji radnici iz Adria regije, više od trećine stranih radnika u Hrvatskoj dolazi iz Azije. Najbrojniji su Nepalci, Indijci i Filipinci, dok su Bosna i Hercegovina i Srbija i dalje najvažnije zemlje iz kojih Hrvatska crpi radnu snagu.
Za put plaćaju i do 15 tisuća eura, a prevara ima puno
Ali kako ti radnici dolaze u regiju? Pogledajmo primjer Srbije. Nažalost, samo 20 do 30 posto tržišta dovođenja stranih radnika u Srbiju je legalno, objašnjava Andreja Opančina, izvršni direktor agencije za zapošljavanje stranih radnika Jupiter Connection.
"Kada dovodimo strane radnike, aktivno koristimo svoje veze s inozemstvom, ali to je u biti jedan dugačak lanac s mnogo posrednika pa se dogodi da neki radnik plati 1000 eura da dođe u Srbiju, a dogodi se i da netko plati 15.000 eura", objašnjava on.
Pokazujući na svom telefonu radne dozvole koje trenutačno prikuplja i kako izgleda usluga e-Konzulata s kojom je jako dobro upoznat, Opančina kaže da mu je u fokusu rad s vladinim agencijama, posebno u Nepalu i Šri Lanki. Međutim, javlja se velik broj posrednika jer u tim zemljama postoje agencije koje surađuju s državnim agencijama, ali prije nego što dođu do njih, radnici često prolaze kroz ruke više posrednika u npr. manjim mjestima.
Radnici iz Nepala s vlasnicom La Group Katarinom Tasković. S njene lijeve strane sjedi naša sugovornica Anisha. | Bloomberg Businessweek Adria
Čak i kada dolaze preko agencija koje rade po strogim pravilima, radnici se mogu suočiti s problemima. Opančina se prisjeća situacije kada je njegov klijent farmer doveo radnike, ali kako mu nisu trebali odmah nakon žetve, odlučio ih je više ne plaćati. Od tada je, ističe Opančina, postao puno oprezniji pri odlučivanju s kim će surađivati, a u konkretnom je slučaju brzo potražio drugi posao za tu skupinu kako ne bi ostali na ulici. "Sve stranke vezane su čvrstim ugovorima naše pravne službe, no usprkos tome znaju se dogoditi takve situacije", dodaje.
Anisha kaže da je njezino iskustvo bilo jednostavno i pozitivno. Nije znala gdje je Srbija, ali je čula za agenciju koja pomaže radnicima iz Katmandua da se presele u inozemstvo. Agentica joj je tijekom razgovora ponudila Srbiju uz obrazloženje da je to europska država i da su uvjeti dobri, nakon čega je ona pristala. Anisha je, kaže, platila 4000 dolara agenciji iz Nepala da joj nađe posao u Beogradu.
Međutim, imala je sreće. Put do Srbije za mnoge radnike iz Azije je mukotrpan, uz razne prevare i neprovjerene informacije.
"Nedavno je došlo do velikog porasta radnika koji napuštaju južnu Aziju i odlaze u Europu i Kanadu", kaže Naziah Salam, voditeljica ljudskih resursa u Dhaki, glavnom gradu Bangladeša. Ona ističe da oni koji odlaze najčešće to čine iz ekonomskih razloga jer nema reda u državi i društvu.
Pažnja! Lažni oglasi
Nakon što smo kontaktirali privatne i državne agencije iz Indije, Bangladeša i Šri Lanke, nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanja o odlasku njihovih građana u Srbiju.
Jasno je da u cijeloj priči oko dovođenja radnika zaista postoji jedan veliki neformalni kotač koji se vrti. Na društvenoj mreži Facebook postoje brojne grupe u kojima se obavljaju transakcije ove vrste. Neke agencije, kvaziagencije i pojedinci nude posao, radnici se raspituju za uvjete, a tek neki daju savjete kako iz Srbije dalje do zapadne Europe.
U grupi "Bangladeška zajednica u Srbiji" muškarac je na bengalskom pozvao "braću" da mu se jave za dobivanje srpskih papira navodeći kako su mu dvije osobe već predale svoje dokumente.
Neki sumnjivi oglasi idu toliko daleko da izravno navode koje tvrtke traže radnike. Jedan takav oglas pojavio se na Facebooku za KFC u Srbiji (čiji je operater AmRest). U oglasu stoji da se traži "konobar/vođa tima" za plaću od 350 eura uz dodatnih 50 eura za smještaj. Za ovaj posao stoji da je potrebno dobro poznavanje engleskog jezika, da je tijekom radnog vremena osiguran obrok te da se radi osam sati dnevno, šest dana u tjednu. Ponuđeni ugovor je na dvije godine, uz radnu vizu.
Bloomberg Mercury
Zvuči slično uvjetima u kojima neki strani radnici stvarno rade u Srbiji. Međutim, AmRest je izričito zanijekao da je oglas njihov.
"Obavještavamo vas da priloženi letak nema nikakve veze s poslovanjem AmResta u Srbiji niti na drugim tržištima na kojima poslujemo", stoji u odgovoru na e-mail Bloomberg Businessweek Adriji. "Detalji u ovom oglasu nisu u skladu s našim standardima i praksom, pa tako ni nazivi radnih mjesta (konobar, voditelj tima) koji ne postoje u sistematizaciji poslova naših restorana", odaju.
Slična situacija dogodila se i u slučaju hotela Hilton u Beogradu. Krajem kolovoza ove godine na web-stranici filipinske vladine agencije POEA Jobs objavljen je oglas za kućnu pomoćnicu u hotelu Hilton u Beogradu, a na šrilankanskoj web-stranici onlinejobs.lk oglas za nekoliko radnika u ovom istom hotelu.
Iz hotela Hilton za Bloomberg Businessweek Adria potvrdili su da surađuju s agencijama za dovođenje radnika iz inozemstva, ali su za oba oglasa rekli da su lažni. Marko Vukićević, marketing i PR menadžer hotela Hilton u Beogradu, rekao je da u hotelu radi samo jedan zaposlenik iz Azije, chef Tonga, dok je nedavno stigla grupa od 15 novih radnika iz Kenije.
Nakon što je Bloomberg Businessweek Adria ukazao na navedene oglase, iz Hiltona su izjavili da su provjerili i s agencijom iz Azije s kojom surađuju te su iz te agencije rekli da oni nisu objavili te oglase. "Trenutačno poduzimamo sve mjere da ih uklonimo", rekao je Vukičević. Oglasi nisu uklonjeni ni mjesec dana nakon obavljenog razgovora.
Što Šrilančani očekuju?
Takve zamke su posvuda, a u komunikaciji s radnicima preko jedne šrilankanske WhatsApp grupe uočili smo njihovu veliku nadu da će napredovati u Europi.
Kada smo se predstavili i rekli da radimo istraživanje za ovaj članak, javio se ogroman broj sugovornika iz Šri Lanke koji su se samo raspitivali za Srbiju. No, nekoliko tih razgovora završilo je pitanjem sugovornika nismo li mi agenti koji bi im mogli pomoći da dođu u Srbiju.
Ishan iz Šri Lanke, školovan u Turskoj za HR menadžera, kaže da se zainteresirao za Srbiju jer je shvatio da je jeftinije aplicirati za srpsku vizu nego za neke druge zemlje. "Na primjer, za Rumunjsku bih morao platiti 4500 eura, a za Srbiju se nadam da ću moći proći s 1500 do 2000 eura", kaže.
Lana Slivar Dominić/Hina
Aranžmani agencija iz većine azijskih zemalja uključuju pronalaženje posla, naknade za vizu (uključujući putovanje u drugu zemlju ako u njihovoj zemlji nema veleposlanstva), zrakoplovne karte i agencijske naknade.
"Očekujem da ću u Srbiji zarađivati 400 do 500 eura mjesečno. Ne očekujem da ću živjeti u skupoj kući, mogu dijeliti sobu. Moram štedjeti", dodaje Ishan i kaže kako mu je plan da se kad-tad vrati u svoju zemlju jer tamo ima obitelj.
I dok je Ishanu svejedno u kojoj bi djelatnosti radio u Srbiji, ostale sugovornike iz Šri Lanke najviše su zanimali hotelijerstvo i ugostiteljstvo.
Jedan dvadesettrogodišnji kuhar pripravnik sa Šri Lanke, koji je želio ostati anoniman, rekao nam je da mu je najvažnije studirati u Europi. Srbija mu se sviđa zbog niskih troškova života i klime, a očekuje plaću od 500 do 800 eura mjesečno. Kao pripravnik u svojoj zemlji prima 100 eura mjesečno za rad u hotelu s pet zvjezdica.
"Do svoje 30. godine želim postati vrlo uspješan, a nikada nisam upoznao europskog kuhara", kaže i uskoro na WhatsApp šalje sliku mape na računalu u kojoj sprema recepte za knjigu koju će, nada se, jednog dana objaviti.
"Zanimljivo je da kada govorimo o radnoj snazi koja dolazi u Srbiju, nije riječ o jeftinoj radnoj snazi. Točnije, ponekad košta malo više od domaće. No, domaće jednostavno nema", kaže vlasnik agencije Jupiter Connection Opančina.
Problemi zapošljavanja stranih radnika
Zapošljavanje stranih radnika znatno povećava troškove poslovanja, istaknuo je Dragutin Kamenski, prokurist tvrtke Kamgrad, na okruglom stolu koji je u jeku ovogodišnjih priprema za turističku sezonu organizirala Hrvatska gospodarska komora (HGK) na temu zapošljavanja stranaca.
"Jezična barijera veliki je problem", rekao je Kamenski, navodeći da će još veći izazov biti zaposliti strance kao tehničko osoblje jer je za ispunjavanje propisa i polaganje stručnih ispita potrebno i do tri godine. To je jedan od razloga za nastavak liberalizacije uvjeta zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj. Od 2024. godine dozvole za boravak i rad trebale bi trajati tri godine umjesto jedne, dok bi sezonski radnici u poljoprivredi i šumarstvu te turizmu i ugostiteljstvu imali rok važenja najviše devet mjeseci, a ne šest.
I poslodavci i tražitelji posla iz inozemstva ističu da su procedure za dobivanje dokumentacije koja je potrebna da radnici iz trećih zemalja mogu raditi u Sloveniji preduge. Monishankar Singha, psiholog iz Bangladeša koji je u Sloveniju došao prije više od 15 godina, upozorava kako tvrtke s kojima surađuje više od godinu dana čekaju potrebne dozvole za dovođenje osoblja iz Bangladeša u Sloveniju. Poslovi su to kuhara, za koje u Sloveniji više ne nalaze zaposlenika.
Kaže da se nikada nije susretao s predrasudama pri zapošljavanju, ali da mu se na početku, dok je tražio posao psihologa, činilo da mu poslodavci možda nikad ne bi dali priliku zbog imena i prezimena koji otkrivaju da njegovi korijeni nisu u Sloveniji.
"Kada dovodimo strane radnike, aktivno koristimo svoje veze s inozemstvom, ali to je u biti jedan dugačak lanac s mnogo posrednika pa se dogodi da neki radnik plati 1000 eura da dođe u Srbiju, a dogodi se i da netko plati 15.000 eura", objašnjava Andreja Opančina, izvršni direktor agencije za zapošljavanje stranih radnika Jupiter Connection. Dodaje, da je samo 20 do 30 posto tržišta dovođenja stranih radnika u Srbiju je legalno.
Poslodavci su shvatili da strancima više nije dovoljno ponuditi posao i sobu. Za dobar kadar potrebno je malo više truda. Aktivno sudjelovanje poslodavaca u traženju smještaja ponekad je ne samo dobrodošla već i neophodna pomoć. Prema riječima direktora slovenske tvrtke Poclain Hydraulics Aleša Bizjaka, koja zapošljava 40-ak stranaca, izazov je pronaći smještaj u lokalnoj sredini. "Vlasnici stanova ne žele ih iznajmljivati strancima. Zato smo se mi u to aktivno uključili i sami unajmljujemo stanove koje onda iznajmljujemo našim radnicima. Omogućavamo i učenje slovenskog jezika. Radnici iz zemlje bivše Jugoslavije inače nemaju problema s integracijom u društvenu sredinu. Još prate kako ide Indijcima koje su tek nedavno zaposlili", opisao je svoja iskustva.
Tempo zapošljavanja će se usporiti
Poduzeća će nastojati obraniti profitabilnost i/ili pokriti nedostatak kvalificirane radne snage uvozom stranih radnika izvan Europske unije. "S obzirom na to da se sličan demografski trend očekuje i u srednjem roku, vjerujemo da će udio stranih radnika nastaviti rasti, iako zbog usporavanja gospodarske aktivnosti ne tempom koji je zabilježen u posljednje dvije godine. Stoga očekujemo da će udio stranih radnika (izvan EU) u Hrvatskoj do kraja 2025. dosegnuti oko 15 posto", zaključuje analitičar Bloomberg Adrije Ivan Odrčić. Sličan trend očekuje se i u ostalim državama Adria regije.
Članak napisan uz pomoć Janje Zalar (Slovenija) i Edite Vlahović Žuvela (Hrvatska) – Bloomberg Adria
.webp){kind=icon}