Ivana je rođena u Splitu. Tijekom odrastanja svjedočit će sve brojnijim toplim danima i noćima. Mali Aleksa ovog će listopada napuniti godinu dana. Rođen je u Beogradu, a njegovi roditelji svake zime idu na skijanje na Kopaonik. Hoće li moći uživati u ovoj zimskoj poslastici kao i njegovi roditelji, pitanje je na koje se teško može odgovoriti.
Temperatura mora za deset godina može porasti nekoliko stupnjeva. Globalno zatopljenje trenutno je jedan od najvećih izazova čovječanstva, a Adria regija zagrijava se mnogo više i brže od prosjeka ostatka svijeta. To ima svoju cijenu, a ona nije mala. Svi će to platiti. I Ivana i Aleksa i njihova nerođena braća i sestre. Gospodarske štete su već izuzetno velike.
Rast temperatura obara rekorde
Dunja Mazzocco Drvar, magistrica meteorologije i oceanografije te klimatologinja i direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji, kaže kako analize ECMWF-a, jednog od najvećih prognostičkih centara na svijetu, pokazuju da je u posljednjih 40 godina u Adrija regiji temperatura porasla više od dva stupnja. Prethodna, 2023. godina bila je najtoplija godina u cijeloj regiji. Odstupanja srednje temperature prošle godine bila su najviša u Sarajevu i Banjoj Luci, čak 2,2 stupnja Celzijusa. Slijedili su Ljubljana, Zagreb i Beograd s po 1,8 stupnjeva, Split s 1,7 stupnjeva, Skoplje s 1,6 stupnjeva i Podgorica s 1,5 stupnjeva Celzijusa. Na dan 16. srpnja izmjerena je temperatura mora oko Dubrovnika od čak 30 stupnjeva Celzijusa.
Dunja Mazzocco Drvar, WWF Adria | Privatna arhiva
Ne napravimo li hitne i korjenite promjene u načinu upravljanja energentima, poljoprivrednim zemljištem, transportom i općenito u načinu života, rast temperature će se ubrzano nastaviti, upozorava Mazzocco Drvar.
"Naročito je zabrinjavajuće zagrijavanje mora koje ubrzava. Za 30 godina imat ćemo recimo 10 do 20 toplih dana više u kopnenim dijelovima regije, a 30 više u primorskim krajevima nego što smo imali početkom 21. stoljeća. Očekuje nas i povećanje broja toplih noći. Povećanje broja toplih dana bit će najveće u jesenskoj i ljetnoj sezoni, topla razdoblja produžit će se za 20 do 40 dana, a na otocima i za čak 70 dana u godini. Sušna razdoblja produžit će se najviše u planinskim područjima Dinarida, a nešto manje u panonskom području. Takvih alarmantnih podatka ima pregršt", ističe.
Posljedice su, kako kaže, jasno vidljive već sada i bit će još vidljivije u svim aspektima naših života.
"Mijenja se trajanje vegetacijskog perioda ključnog za uspješnu proizvodnju hrane. Projekcije pokazuju da već sad imamo značajno produženje vegetacijskog razdoblja, što dovodi do promjena u datumima sazrijevanja biljnih vrsta, a to pak utječe na promjene u količinama roda, datumima berbe i sjetve, ali i na mogućnost uzgoja određenih vrsta. Analize pokazuju da smo za 30 godina izgubili pet do 30 posto vode u tlu. Sve češći proljetni mrazovi uzrokuju gubitke u voćarstvu", ističe.
To je vrlo dobro opisao bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić kazavši kako povećanje ljetnih temperatura, kraća hladna zimska razdoblja, duži sušni periodi i snažniji vremenski ekstremi ozbiljno utječu na život u regiji.
Koliko nas to košta?
Svima je jasno da nema puno čekanja na akciju i prilagodbu te je vidljivo da zemlje Adria regije već djeluju na suočavanju s klimatskim promjenama, no čini se ipak nedovoljno, a može se uočiti i da bi vjerojatno dobro došao veći stupanj regionalne povezanosti i suradnje u tom smislu.
Primjer opsega utjecaja klimatskih promjena može se jasno vidjeti na slučaju Hrvatske koja, prema izvješću Europske agencije za okoliš, spada u skupinu triju europskih zemalja s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod.
"Računa se da su ti gubici u razdoblju od 33 godine, od 1980. do 2013., iznosili oko 2,25 milijardi eura, što je u prosjeku 68 milijuna eura godišnje. Iznos ukupno prijavljenih šteta za razdoblje od 2013. do 2018. godine bio je oko 1,8 milijardi eura, a to je gotovo 300 milijuna eura godišnje. Primjerice, samo suša 2003. godine nanijela je energetskom sektoru štetu između 63 i 96 milijuna eura", navodi hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Turizam, poljoprivreda, energetika…
Kako kaže voditeljica Službe za klimatologiju u hrvatskom Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) Melita Perčec Tadić, jasno su vidljivi događaji koji povećavaju ranjivost društva.
„To su porast razine i temperature mora, porast temperature zraka i s tim povezani rizici od suša i požara, promjene u oborinskom režimu sa sušnijim ljetom i kišnijom jeseni i vjerojatnijim intenzivnijim oborinama u budućnosti i poplavama. Ovi efekti dalje se prenose na ekosustave i kvalitetu života stanovništva, posebno u dijelu ovisnosti o prirodnim resursima“, iznosi Perčec Tadić.
U procjeni rizika od katastrofa za Hrvatsku, u čemu su sudjelovali i stručnjaci DHMZ-a, od mogućih nepogoda zbog meteoroloških ili hidroloških uvjeta navedene su ekstremne temperature zraka, poplave izazvane izlijevanjem kopnenih voda, suše, požari i zaslanjenost kopna i klizišta.
Po riječima Sladića, klimatski modeli, odnosno predviđanja za srednji scenarij za Adria regiju ukazuju na daljnji porast temperature tijekom zimskog razdoblja za 1,5 do dva stupnja Celzija, što bi dodatno pomaknulo snježnu granicu za 200 do 300 metara na nadmorsku visinu između 1730 i 1830 metara.
Poljoprivreda je jedan od ključnih sektora koji trpi značajan utjecaj klimatskih promjena | Depositphotos
Kako je pojasnilo hrvatsko Ministarstvo gospodarstva, u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu odabrano je osam ključnih sektora za koje se smatra da će biti pod najvećim udarom klimatskih promjena. To su vodni resursi, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, bioraznolikost, energetika, turizam i zdravlje. Pri tome su predložene 83 mjere prilagodbe klimatskim promjenama za koje su istaknuta potrebna financijska sredstva i izvori financiranja prema sektorima.
"Promjene u oborinama i temperaturama utječu na prinose i zdravlje usjeva. Hidroenergetski resursi su pod prijetnjom zbog promjena u oborinskom režimu. Povećani su negativni učinci na zdravlje zbog ekstremnih temperatura zraka, toplinskih valova i onečišćenja zraka. Očekuju se veći rizici od požara", ističe Perčec Tadić.
Nove zaraze
Sve to neminovno ima posljedice i na ljudsko zdravlje. Ovih dana ponovno imamo pojavu groznice Zapadnog Nila, koja se u regiji prvi put pojavila prije korone. Čuli smo za nju ponovno kad je odjeknula vijest da je od te zarazne bolesti preminula glumica Mira Furlan.
"Širenje vektorskih bolesti na područja u kojima nekad nisu postojala je jedna od posljedica klimatskih promjena. Projekcije pokazuju da će se opasnost od zaraza povećati 50 puta do sredine ovog stoljeća", kaže Mazzocco Drvar.
Sladić upozorava da su kapaciteti Bosne i Hercegovine (BiH) za prilagodbu klimatskim promjenama ograničeni, a tranzicija na zelenu energiju izazovna zbog ovisnosti o fosilnim gorivima i hidroelektranama.
"Elektroenergetski smo stabilni upravo zbog rudnika i većih hidroelektrana koje preko 50 megavata snage nisu dio zelene energije. Naša zemlja definitivno treba više ulagati u zelenu energiju, ali treba i imati na umu da je ona samo kap u oceanu velikih sila koje emitiraju neizmjerno veće koncentracije stakleničkih plinova, tako da je i najmanji korak i pomak k zelenoj energiji od značaja", smatra Sladić.
Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda u BiH navode da su najveće promjene uočene u južnom, sjevernom i sjeverozapadnom dijelu zemlje s porastom temperature zraka i promjenama u režimu padalina. To se onda odražava kroz povećanje intenziteta i učestalosti ekstremnih klimatskih događaja poput toplinskih valova, olujnih vjetrova i tuče.
Iz analize podataka vidi se da je u razdoblju od 1961. do 2023. godine uočen kontinuirani porast srednje godišnje temperature zraka na većini mjernih stanica u BiH, i to za 0,3 do 0,4 stupnja Celzija u razdoblju od 10 godina.
Toplinski otoci
Slovenski stručnjaci ističu važnu pojavu – toplinske otoke. Toplinski otoci pojava su koja se javlja u gradovima uslijed drukčije strukture tla, zbog koje se uspostavi posebna klima i temperature budu više.
"Grad sa svojim izgrađenim površinama djeluje kao termoakumulacijska peć koja danju apsorbira kratkovalno zračenje sunca i onda noću i ujutro emitira dugovalno zračenje u ohlađenu okolinu", objašnjava se u studiji mariborskih stručnjaka profesora Igora Žiberne i Danijela Ivajnšiča.
Takvi toplinski otoci su očekivano najizraženiji u Ljubljani i Mariboru.U svakom grupiranom naselju s više od tisuću stanovnika već se oblikuje toplinski otok, a u Sloveniji u takvim naseljima s više od tisuću ljudi živi 55,9 posto stanovništva, izračunao je profesor Žiberna s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mariboru.
Toplinski otoci su najizraženiji u Mariboru | STA
Problem su ponajprije takozvane tropske noći u kojima se minimalna temperatura ne spušta ispod 20 stupnjeva Celzija.
"Zrak se dovoljno ne ohladi i tijelo se ne može odmoriti. S produljenjem toplinskih valova se povećava broj ljudi sa zdravstvenim tegobama zbog vrućine“, kaže Matej Ogrin s Odjela za geografiju na ljubljanskom Filozofskom fakultetu.
Žibern podsjeća da su tropske noći na početku i u sredini 20. stoljeća u Sloveniji bile rijetka pojava s iznimkom obalnog područja, a sada je to svakogodišnja pojava, pa se u Mariboru broj dana s minimalnom temperaturom većom od 20 stupnjeva povećava za 0,15 dana godišnje, odnosno 7,5 dana na 50 godina. U istom razdoblju se prosječna temperatura u tom gradu povećala za 1,3 stupnja.
Jednak proces vidljiv je i u Sjevernoj Makedoniji jer se iščitava povećanje vrijednosti prosječne temperature u svim gradovima u zemlji u razdoblju od 2009. do 2023. godine. Najizraženiji porast od 1,4 stupnja Celzija zabilježen je u Skoplju, što je logična posljedica, uz ostalo, masovne izgradnje visokokatnica i sve manje zelenih površina.
Kriza, a ne promjena
Ekološki aktivist Gorjan Jovanovski smatra čak da termin klimatske promjene više nije prikladan."Iskreno, to već nazivam klimatskom krizom. Već vidimo štetu, a ima još puno toga, od poplava i požara do nestabilnog vremena praćenog olujama, s grmljavinom, jakim vjetrom i tučom. Građani će se suočiti s većom štetom u domaćinstvima i na automobilima, industrija će imati sve više problema s lancem vrijednosti i isporukom robe, a država će se suočiti s pritiskom na energetsku infrastrukturu. To je samo mali dio velikih problema koji čekaju Sjevernu Makedoniju ako svijet nastavi istim putem na kojem je sada", smatra Jovanovski.
Sjeverna Makedonija, zemlja poznata po proizvodnji grožđa i vina, osjeća rast temperatura i klimatske promjene u tom segmentu. O pošasti govore statistički podaci prema kojima je prošle godine Sjeverna Makedonija imala najnižu proizvodnju grožđa u posljednja dva desetljeća. Proizvedeno je 149.006 tona naspram 265.556 tona godinu ranije. Smanjuje se i proizvodnja točenog i buteljiranog vina.
Po riječima agronoma Laste Milenkovskog, makedonski poljoprivredni sektor, pa tako i vinogradarstvo, posebno je osjetljiv na klimatske promjene.
"Ranija pojava određenih fenoloških faza dovodi do ranijeg sazrijevanja u toplijem razdoblju i do povećanja sadržaja šećera te smanjenja kiselosti, čime se povećava alkohol u vinu. To mijenja okus vina i gubi se svježina zbog smanjenja kiselosti. Samo to može imati negativan utjecaj na kvalitetu vina. Zato se moramo postupno prilagođavati i primjenjivati neke mjere zaštite vinove loze", poručuje Milenkovski.
Hoće li biti skijanja na Kopaoniku?
Skijašku sezonu ove zime na Kopaoniku i drugim, nižim planinama u Srbiji skijaši opisuju kao izazovnu. Ove sezone svjedočili smo drugom najtoplijem prosincu na Kopaoniku otkad postoje mjerenja (od 1951. godine). Ni prethodna sezona nije bila mnogo bolja, u pitanju je bila zima sa samo 24 snježna dana, što je najmanji broj snježnih dana u posljednjih 19 godina.
"Primjjerice, promatrani podaci govore da se od 1950. godine do danas dogodilo drastično zagrijavanje u zimskim mjesecima te da je bilo najizraženije na planinama. Naime, i najniža i najviša temperatura izmjerena tijekom zime povećala se za jedan stupanj po desetljeću u planinskim područjima jugozapada Srbije, što je najveća (zimska) promjena zabilježena u našim mjerenjima", piše Irida Lazić, doktoranticaa meteoroloških znanosti, za klima101.rs. Lazić u svom tekstu navodi da bi za 50 godina prosječna skijaška sezona mogla trajati od siječnja do ožujka, kao i da bi skijališta ispod 1500 metara nadmorske visine mogla biti sasvim ugrožena.
Bez prolazne ocjene
Perčec Tadić navodi kako su dva temeljna načina za suočavanje s klimatskim promjenama.
"Dva su osnovna načina suočavanja s klimatskim promjenama i nužno ih je provoditi oba. Prvi se odnosi na smanjivanje emisija stakleničkih plinova, pri čemu je ključno smanjivanje upotrebe fosilnih goriva za proizvodnju električne energije, odnosno prelazak na obnovljive izvore energije, zatim provedba mjera povećanja energetske efikasnosti u zgradarstvu te smanjivanje upotrebe fosilnih goriva u prometu", napominje hrvatska klimatologinja.
Drugi je način prilagodba. Tu se provode mjere u pojedinim gospodarskim granama i javnim uslugama kao što je prilagodba luka na povišenje razine mora, prilagodba sustava oborinske odvodnje u gradovima, zasjenjivanje javnih površina, sadnja vegetacije u gradovima i slično.
Bez obzira na nacionalne planove, tu je iznimno važno djelovanje na lokalnoj razini i jasno da neke lokalne jedinice to rade bolje od drugih. Dobar primjer u Hrvatskoj je Pula koja je dobila i europsku nagradu za dizajn i implementaciju kišnih vrtova. To su infiltracijski sustavi koji s pomoću prirodnih struktura štite od poplava u slučaju obilnih kiša te rasterećuju sustave sanitarne odvodnje i prihranjuju podzemne vode.
No posla u cijeloj Adria regiji još uvijek ima puno.
Zanimljivo je da nijedna od zemalja u toj regiji na Bloombergovoj ljestvici iz prvog kvartala ove godine, koja mjeri ispunjavanje ciljeva za smanjenje utjecaja čovjeka na klimatske promjene i spremnost vlada za prelazak u svijet s niskim emisijama ugljika, nije dobila prolaznu ocjenu. Ljestvica vrjednuje učinak od jedan do deset i nitko nije dobio ocjenu šest. Hrvatska je dobila ocjenu 5,75, Sjeverna Makedonija 4,75, Slovenija 4,64, Srbija 3,99, a Bosna i Hercegovina 2,78.
Mjere se tri jednako ponderirana elementa – napredak u smanjenju emisija ugljika, energetska tranzicija ili dekarbonizacija energetskog sektora te posvećenost vlada klimatskim politikama.
U sva tri slučaja u Adria regiji Hrvatska je dobila najbolje, a Bosna i Hercegovina najgore ocjene.
Potrebno uložiti milijarde
Gospodarstva Adria regije trebala bi zajednički uložiti najmanje 37 milijardi dolara u sljedećem desetljeću kako bi adekvatno zaštitila građane i imovinu od sve štetnijih učinaka klimatskih promjena, zaključak je regionalnog Izvješća o klimatskim promjenama i razvoju (CCDR) Svjetske banke objavljen u srpnju ove godine.
Provedba odgovarajućih mjera usmjerenih na odgovor na klimatske promjene zemljama regije može donijeti golemu korist, a ta bi ulaganja pomogla u izbjegavanju gubitka ljudskih života, imovine i produktivnosti, ali i potaknula gospodarski rast. Naglašeno je da nedjelovanje nije opcija za regiju, jer je već snažno pogođena klimatskim promjenama.
-- U pripremi teksta sudjelovali su Vladimir Nikoloski (Sjeverna Makedonija), Dragana Tomić (Srbija), Urban Červek (Slovenija) i Nejra Džaferagić (Bosna i Hercegovina)
.webp){kind=icon}