Željeznica na Balkanu: Teškoće i prije početka gradnje?
Slovenija, Hrvatska i Srbija najavljuju modernizaciju željezničkih pruga na europskom željezničkom koridoru koji prolazi kroz Ljubljanu, Zagreb i Beograd. Prema optimističnim prognozama, brza će željeznica već za pet godina povezati gradove, ali stanje na terenu nije toliko optimistično. Pruga bi morala prolaziti praktički cijelim zaštićenim područjem Natura 2000, što je za slovensku stranu neprihvatljivo. Ta bi željeznica trebala moći voziti i do 200 kilometara na sat, što je u Sloveniji praktički nemoguće. Putnički vlakovi prema pravilima Europske unije voze najviše 160 kilometara na sat. Osim toga, projekt je procijenjen na milijardu eura. Što sad? Resorni ministri su radi pronalaska rješenja za tu brzu željeznicu predložili osnivanje zajedničkog radnog tijela.
Kriminal u regiji: U Sloveniji najmanje, najviše u BiH
Slovenija je najsigurnija država regije s najnižim indeksom kriminala, prema podacima mrežne stranice Numbeo koja analizira statistiku o kriminalitetu. Slijedi je Hrvatska, a i u Srbiji je niska stopa kriminala. Sjeverna Makedonija ima umjerenu stopu kriminala, a posljednja je država regije Bosna i Hercegovina.
"Vrag polako odnosi šalu!"
Tako je trenutačnu situaciju opisao Marko Drobnič, predsjednik uprave slovenske tvrtke Talum, specijalizirane za proizvodnju aluminija i aluminijskih derivata.Ekonomija već osjeća hlađenje, no kakva će biti statistika? Već se dugo najavljuje recesija, ali nikako da dođe. No statistika je jedno, a stanje na terenu drugo. Drobnič upozorava kako brojne industrije, pa i njegova, već uočavaju pad broja narudžbi. Pritom dodaje kako kompanije zbog slabljenja položaja EU-a i specifičnog domaćeg poslovnog okruženja sve više gube na konkurentnosti u odnosu na druge dijelove svijeta. Talum je već počeo otpuštati te su u travnju bili prisiljeni na obustavu proizvodnje.
"Erdoğanonomija" i turski izbori
Svijet sa zanimanjem prati aktualne izbore u Turskoj, gdje će se 28. svibnja održati drugi krug između aktualnog
predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i njegova protukandidata Kemala Kılıçdaroğlua.
Erdoğan ima vrlo specifičan pogled na vođenje gospodarstva vrijednog 900 milijardi dolara, koje je tijesno povezano i s Adria regijom. Turska ekonomija suočava se s visokom inflacijom i padom kamatnih stopa. Erdoğan zagovara neobična uvjerenja koja se protive ekonomskoj znanosti, o tome da niska kamatne stope zagušuju inflaciju. To je dovelo do divljanja inflacije koja je u svega nekoliko mjeseci prešla 90 posto. Turska lira izgubila je 32 posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar. Turska središnja banka se prije drugog kruga predsjedničkih izbora intenzivno bori za obranu lire od pada vrijednosti, pri čemu uvodi nova pravila za ograničenje potražnje za dolarom i poticanje konverzije stranačke
imovine iz stabilnijih valuta u lire.
"Kada razmatram koga podržati, najvažniji mi je tim koji stoji iza projekta, skalabilnost izvan granica Hrvatske te potencijal utjecaja na rast hrvatskog gospodarstva i stvaranja radnih mjesta."
Tako tvrdi hrvatski poduzetnik i inovator, inače iz svijeta automobilizma, Mate Rimac, koji je sa suosnivačem kompanije za pametni nakit Bellabeat Sandrom Murom uložio u hrvatsko-slovenski startup Juicefast koji razvija inovativnu proizvodnu tehnologiju za cjelovita prehrambena rješenja s hladno prešanim sokovima i nutritivno uravnoteženim obrocima. Industrija inovativne prehrane, odnosno foodtecha očito je i u regiji i u svijetu vruća roba, pa je tako među prvim ulagačima u tu industriju bio Bill Gates, suosnivač Microsofta, dok u regiji najbogatiji Slovenac Samo Login razvija foodtech projekt u Srbiji.
Licencirane fotografije Rimac Group
.webp){kind=icon}