Šverc goriva u Srbiji je realnost. Slijede Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina sa znatno manjim volumenom. U Hrvatskoj je ta ilegalna djelatnost praktički zanemariva, dok je u Sloveniji uopće nema. Ali ta je država suočena s potpuno drugačijim načinom zlouporabe goriva i izbjegavanja plaćanja trošarina na njega.
Iako su kontrole stalne i gorivo podliježe obveznom označavanju, crni i sivi kanali koji dovoze naftne derivate do kupaca i dalje su više nego aktivni. Situacija s energentima u svijetu počela se komplicirati izbijanjem rata u Ukrajini i izborne krize u Libiji, pa se njihov utjecaj osjetio i u domeni šverca nafte i njenih derivata. I to ne samo u područjima zahvaćenim sukobima, već i u dijelovima Adria regije. Procjenjuje se kako bi Srbija mogla postati leglo šverca goriva ako se ostvare očekivanja da Bugarska sljedeće godine prestane uvoziti rusku naftu.
Koliki je to problem vidi se iz podatka Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Srbije koji pokazuju da je samo u 2022. godini na području Srbije zaplijenjeno gotovo 150.000 litara nafte i naftnih derivata. Podnesena je 41 kaznena prijava protiv 55 osoba zbog počinjenih 69 kaznenih djela. Iz MUP-a su nam krajem kolovoza rekli da je ove godine zaplijenjeno više od 43.000 litara. Protiv 11 osoba podneseno je deset kaznenih prijava zbog počinjenih 17 kaznenih djela, dodali su.
Čitaj više
Rusija privremeno zaustavila izvoz dizela i benzina
Saudijska Arabija i Rusija zbog smanjenja proizvodnje glavni uzročnici rasta cijena nafte i manjka dizela.
21.09.2023
Svijet se muči da pred zimu proizvede dovoljno dizela
Rafinerije su zbog snažnog rasta potražnje više prozvodile benzin i zrakoplovno gorivo.
18.09.2023
Skuplji dizel upozorenje je pred rast zimske potražnje
Srž problema sa zalihama dizela sada leži u Europi i na atlantskoj obali Sjedinjenih Američkih Država.
21.08.2023
Benzinske postaje u susjedstvu prikazivat će i prosječne cijene goriva
Talijanska vlada želi povećati transparentnost cijena goriva.
02.08.2023
Glavna krijumčarska "magistrala" je Dunav, čiji je riječni tok kroz zemlju dug 588 kilometara. U Upravi carina Srbije kažu kako su za kontrolu najzahtjevniji dijelovi međunarodnih voda, gdje je rijeka prirodna granica - od Bezdana do Bačke Palanke (granica s Hrvatskom) i od Velikog Gradišta do Prahova (granica s Rumunjskom).
U Upravi ističu važnu značajku međunarodnih voda koja je korisna krijumčarima - kontrola se može provesti samo ako brod pristane uz jednu od obala. Krijumčari se najčešće koriste ovim vodama na način da zaustave plovilo pokraj stranog broda, natoče gorivo na vodi bez pristajanja i svatko nastavi svojim putem.
Svakih 15 kilometara zgodno mjesto za šverc
Ako Bugarska zaista prestane uvoziti rusku naftu kao što se očekuje, mogući su novi pritisci i napetosti, a Srbija - ali i sama Bugarska, kao i Rumunjska i Albanija - mogla bi postati žarištem krijumčarenja goriva, rekao je za Bloomberg Saša Đorđević, terenski koordinator za Srbiju i Crnu Goru Adria u Globalnoj inicijativi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC).
"Luke kao što su Burgas, Konstanz i Durrës mogle bi poslužiti kao ulazne točke za krijumčarske operacije na Balkanu, povezujući se s postojećim rutama duž Dunava. Samo u Srbiji postoji gotovo 40 pogodnih mjesta za krijumčarenje goriva", kaže Đorđević.
Imajući u vidu spomenutu dužinu toka Dunava, računa se da u prosjeku na svakih 15 kilometara rijeke postoji jedno pogodno mjesto za krijumčarenje.
Krijumčarenje u Srbiju, te iz nje i kroz nju
Ne samo da gorivo ilegalno dolazi i prolazi kroz Srbiju, nego se iz nje odvija i ilegalni promet prema inozemstvu, pokazuje izvješće Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala. To je očekivano, s obzirom na to da Srbija petinu svojih potreba za gorivom pokriva iz vlastite proizvodnje.
U većini slučajeva, dodaje se, za to služe ukrajinski, rumunjski i bugarski brodovi, a zabilježeni su i austrijski i mađarski brodovi. Plovila stižu iz Rumunjske, Ukrajine, Hrvatske i Njemačke.
Ukrajina i Moldavija, kao zemlje kroz koje također protječe Dunav, ujedno su i teritoriji odakle ova krijumčarena roba u najvećem broju slučajeva stiže u Srbiju.
"Putem Riječnog informacijskog sustava prati se kretanje brodova na plovnom putu Dunav-Sava-Tisa, njihova rizična zaustavljanja i druge aktivnosti koje upućuju na potencijalno kriminalno djelovanje", pojašnjavaju iz Carinske uprave. Dodaju da u sklopu Odjela za suzbijanje krijumčarenja djeluje tim za nadzor plovnih putova koji raspolaže s "pet najmodernijih čamaca, tri ophodna i dvije amfibije, koji su opremljeni radarskim i nadzornim sustavima", a sve aktivnosti nadziru se u zapovjednom centru Uprave.
Kako krijumčari rade u Srbiji?
Riječni krijumčari rade u malim grupama, ali su izuzetno organizirani. Imaju brze čamce i posebne teglenice za prijevoz goriva koje bez problema pristanu uz strani brod s kojeg preuzmu gorivo i potom ga prevoze do obale i sivim tokovima plasiraju na domaće tržište.
"Kod nezakonitog prometa trošarinskih proizvoda prisutni su i elementi organiziranog kriminala, što zahtijeva blisku suradnju svih tijela koja se bave suzbijanjem sive ekonomije, ali i intenzivnu razmjenu informacija s međunarodnim organizacijama i stranim carinskim upravama", navodi u priopćenju Carinska uprava.
Ovisno o tehničkim karakteristikama broda, krijumčari se služe različitim metodama skrivanja ili lažnog prikazivanja razine goriva.
"Primjerice, koriste se lažnim mjestima za mjerenje goriva, umetnutim sondama, lažnim mjeračima i slično, pa se prilikom kontrole čini kao da je sva nafta 'isparila'. Više smo puta svjedočili raznim scenarijima na koje su krijumčari spremni samo kako bi došli do većih količina goriva koje potom namjeravaju prodati na crnom tržištu, pa stoga krše rokove putovanja bilo zbog navodnog kvara, bilo zbog bolesti posade ili nekog drugog izmišljenog razloga", objasnili su iskusni carinici Odjela kontrole plovnih putova Carinske uprave.
Jedan od načina kamufliranja krijumčarenja je često mijenjanje imena plovila. "Kada doznaju da su pod nekim nadzorom ili kontrolom, krijumčari mijenjaju ime broda kako bi zavarali trag. Mijenjaju i sjedišta kompanija i zastave brodova, jer ih često registriraju u drugim zemljama."
Kako bi zaradili na razlici u cijeni, krijumčari često na crnom tržištu prodaju naftu koja je prethodno kupljena po povoljnim uvjetima propisanim za gorivo, a carinici takve zlouporabe mogu spriječiti usporedbom podataka iz brodskih dokumenata i mjerenjem stvarne količine goriva pronađenog u spremnicima.
Prošle i pretprošle godine otkrivene su dosad najveće malverzacije s brodskim pogonskim gorivom u Srbiji.
"Oba slučaja odnose se na brodove na kojima je manipulirano podacima, odnosno lažno prikazano stanje goriva u količinama od po sto tona. Posebno je zanimljiv slučaj kada smo primijetili čudnu boju goriva u tankovima jednog broda, pa smo odlučili testirati ga kako bismo s pomoću paste utvrdili prisutnost vode u ulju. Vrlo brzo pokazalo se da je umjesto nafte prijavljene u dokumentaciji, koja je u međuvremenu ispuštena i prodana krijumčarima, brod zapravo prevozio vodu", svjedoče carinici.
Dodaju da to što nafte nema ne znači da je švercer izbjegao kaznu. "U takvim slučajevima za oduzimanje robe pod carinskim nadzorom odgovoran je zapovjednik broda, a kazna koja slijedi podrazumijeva plaćanje najmanje jednokratne vrijednosti nestale robe, pripadajućih davanja (poreza i trošarina), ali i novčanu kaznu."
Uz sve navedeno, iz Ministarstva unutarnje i vanjske trgovine Srbije rekli su da je maksimalno suzbijanje sivog tržišta rezultat nacionalnog programa označavanja derivata i programa monitoringa. "Strane kompanije koje se bave prodajom derivata na području Republike Srbije ne ističu sivo tržište goriva kao problem u svom poslovanju u prethodnom razdoblju", izričito tvrde.
Mjesta pogodna za krijumčarenje gorvina na Dunavu u Srbiji | GI-TOC
Procvat šverca na Balkanu
U svom nedavno objavljenom izvješću za GI-TOC, Đorđević se fokusira na šverc goriva na Balkanu, uključujući Srbiju, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu (BiH), Albaniju i Bugarsku.
Prema njegovom izračunu, te su zemlje prošle godine zaplijenile više od 3000 tona ilegalnog goriva, čija je maloprodajna vrijednost 4,3 milijuna eura. To je gotovo četiri puta više od vrijednosti zaplijenjenog goriva u cijeloj 2021. godini. "Zbog krijumčarenja goriva javna sredstva balkanskih zemalja izgubila su najmanje 1,2 milijuna eura u 2022.", stoji u izvješću.
No, u tih više od 3000 tona, najveći dio - gotovo 2500 tona – odnosi se na Albaniju. Slijedi Bugarska s oko 350 tona. Od zemalja Adria regije obuhvaćenih izvješćem prednjači Srbija s preko 150 tona, slijedi Sjeverna Makedonija s manje od 19 tona, dok je u BiH zaplijenjeno 1,6 tona goriva.
Zanimljivo je da su, prema podacima izvješća GI-TOC, različite cijene goriva zemalja s ovog područja pridonijele porastu tzv. mravinjeg šverca od 2010. godine. Radi se o fenomenu kada pojedinci nekoliko puta dnevno prelaze granicu i toče gorivo u susjednoj državi, gdje je jeftinije, te ga zatim ilegalno prodaju u svojoj zemlji. Đorđević navodi primjere gdje se vozila posebno modificiraju, ugrađuju im se jači amortizeri i ugrađuju dodatni spremnici u šupljine automobila kako bi se u jednoj vožnji prevezlo što više goriva.
Napominje da je, primjerice, 2016. godine litra goriva u Sjevernoj Makedoniji i BiH bila jeftinija i do 40 posto nego u Srbiji. "To je potaknulo ljude iz Srbije da toče gorivo u susjednim zemljama i onda ga ilegalno prodaju kod kuće. Ova nezakonita radnja rezultirala je značajnim smanjenjem prometa na benzinskim postajama u pograničnim područjima regije – i manjim prihodima državnog proračuna", navodi autor izvješća.
Iako je količina zaplijenjenog goriva u BiH daleko manja od one u Srbiji, Đorđević kaže da to ne znači da treba zanemariti šverc goriva u toj zemlji.
Posebnu pozornost treba obratiti na uvoz iz Mađarske, jer postoje sumnje u potencijalno miješanje baznog ulja uvezenog iz Mađarske s naftom, koja se zatim prodaje u BiH kao dizelsko gorivo, istaknuo je za Bloomberg Adriju.
U Hrvatskoj je šverc goriva zanemariv, sudeći prema izvješćima tamošnje Carinske uprave. Od početka godine na njihovim stranicama objavljena je samo jedna vijest o zlouporabi goriva, i to plavog dizela, namijenjenog uglavnom poljoprivrednim strojevima. Kako stoji u službenom priopćenju iz lipnja, prilikom pregleda sumnjivog vozila na području Bjelovara carinici su pronašli 340 litara nezakonito nabavljenog plavog dizela.
STA
Dizajnerska goriva u Sloveniji
Iz slovenske Financijske uprave za naš su medij rekli da se država ne susreće s klasičnim švercom goriva. To je i razumljivo ako se ima u vidu da Slovenija nema riječnu granicu s drugim državama.
No postoji još jedan problem, raširen u manjoj ili većoj mjeri i u drugim dijelovima Europe, a riječ je o onome što Slovenci nazivaju "dizajnerskim gorivom". To je mješavina plinskog ulja s raznim dodatnim spojevima. Time se, kako objašnjavaju iz Uprave, stvara proizvod koji ne potpada pod trošarinski režim, odnosno na njega se ne plaća trošarina, a može se iskorištavati za pogon motornih vozila.
U Sloveniji je 2020. zaplijenjeno 20.000 litara dizajnerskog goriva, 2021. nešto manje od 31.000 litara, 2022. godine 2000 litara, a 2023. godine 36.000 litara, prema službenim podacima. Počinitelji su odgovarali zbog kršenja propisa o trošarinama.
Iako, prema Upravi, u Sloveniji nema klasičnog šverca goriva, vlasti u Italiji su u ožujku ove godine otkrile ilegalnu trgovinu gorivom iz Slovenije i Hrvatske. Petero talijanskih državljana švercalo je gorivo u Italiju preko dvije tvrtke, gdje su ga prodavali ispod tržišne cijene. Tu skupinu Europsko javno tužiteljstvo sumnjiči da je prevarila državu za više od 90 milijuna eura.
Nije sve u novcu
Nije riječ samo o izbjegavanju nameta i štete za državnu blagajnu, već i o ekološkim pitanjima, napominju u slovenskoj Financijskoj upravi. Sve rašireniji prijelaz na nefosilna goriva ne uklanja probleme, dodaju. Štoviše, zelena tranzicija stvara dodatne mogućnosti za prijevare s gorivom.
Zlouporabom biogoriva, poput biodizela, kriminalcima se u ovom području otvaraju nove mogućnosti. Neke kriminalne sheme mogu uključivati prodaju "održivih" biogoriva koja se uopće ne proizvode na održiv način, prema izvješću Europola iz 2021. godine.
Đorđević ukazuje na slične rizike, napominjući da je krijumčareno gorivo često krivotvoreno, loše kvalitete, može se miješati s opasnim tvarima ili razrijediti kako bi se povećala zarada. Osim toga, operacije krijumčarenja često uključuju ilegalno spajanje naftovoda, neovlašteno skladištenje i transport goriva.
"Ove aktivnosti stvaraju značajan rizik od izlijevanja goriva, curenja i nesreća, što može dovesti do zagađenja okoliša, kontaminacije vode, tla i staništa divljih životinja. Dugoročne posljedice takvih incidenata mogu biti ozbiljne." Nažalost, nikada nisu provedena istraživanja o utjecaju šverca goriva na okoliš na Balkanu tijekom ratnih 1990-ih, navodi on u svom izvješću.
--- U pisanju teksta pomogli su Jan Artiček (Slovenija) i Teo Zorić (BiH).
.webp){kind=icon}