Ako mislite da je život u Hrvatskoj postao neizdrživo skup, imamo još loših vijesti – ni umiranje nije jeftino.
Ne možemo vam reći konkretan trošak pogreba jer to u velikoj mjeri ovisi o lokaciji groblja, a još više o tome koliko raskošan ispraćaj pokojnika želi obitelj. Ugrubo, za najskromniji mogući pogreb u manjim mjestima možete potrošiti i manje od tisuću eura, za prosječan sprovod na primjer u Zagrebu trošak se kreće oko dvije tisuće eura (ako imate grobno mjesto), a gornja granica može se popeti i na nekoliko stotina tisuća eura s kupnjom grobnice.
Morbidna ponuda
Dakle, trošak kupnje i uređenja grobnog mjesta daleko je najveća stavka pri klasičnim ukopima. Kratak pregled ponude otkriva da grobna mjesta, kao i ostatak tržišta nekretnina, konstantno dobivaju na cijeni. Lokacija i kod posljednjeg počivališta igra najveću ulogu, a pogled na oglase ostavlja pomalo morbidan okus u ustima.
Naime, grobovi se prodaju, barem u najvećem hrvatskom oglasniku, kao kuće ili stanovi. Prodavači se hvale vrhunskom lokacijom, dobrim susjedstvom pa čak i odličnim pogledom – izuzetna prilika, atraktivna lokacija, novouređeno, prvi red do… – redaju se epiteti u oglasima, kao da će blagopočivajući sjediti na ploči i uživati u panorami, a ne ležati dva metra ispod nje.
Najskuplja grobnica u Hrvatskoj koju smo pronašli stoji basnoslovnih 220 tisuća eura i nalazi se u čuvenim arkadama najvećeg zagrebačkog groblja Mirogoj. "Može i zamjena za stan u Zagrebu", ističe prodavatelj i moli samo ozbiljne ponude.
Također na Mirogoju se prodaje još nekoliko grobnih mjesta po cijeni od preko 50 tisuća eura. Jedna od njih nalazi se prvi red do Aleje velikana, gdje se, kako piše prodavatelj, "uspostavlja tihi dijalog s dušama pokojnika koji ondje počivaju u mirogojskim arkadama. Pored posmrtnih ostataka pjesnika Petra Preradovića, Ljudevita Gaja…" Birano društvo košta, tako je uvijek bilo.
Iznosi od 50-ak tisuća eura traže se i za nekoliko grobova u Varaždinu i Dubrovniku, a onda cijena pada na iznose između 30 i 40 tisuća eura za grobna mjesta na atraktivnijim lokacijama, velikom većinom na zagrebačkim grobljima.
U službenom cjeniku tvrtke Gradska groblja Zagreb najskuplje grobno mjesto na Mirogoju stoji više od 12 tisuća eura, a najjeftinije ispod tisuću. Kompletno opremljene grobnice stoje i do 25 tisuća eura.
Depositphotos
Grobovi se ne prodaju, već "trajno ustupaju"
Kažemo da se grobna mjesta prodaju, ali to u Hrvatskoj tehnički nije moguće jer se zapravo nalaze na zemljištu koje je u vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Zato se "trajno ustupaju", odnosno kupnjom grobnog mjesta ne postajete vlasnikom zemljišne parcele, već samo stječete pravo ukopa i raspolaganja grobnim mjestom.
To pravo vam omogućuje da donosite odluku tko će biti pokopan na tom mjestu, a nakon vaše smrti korištenje grobnog mjesta stječu vaši nasljednici.
Kako to obično biva, uz prava dolaze i određene obaveze. Tako ste dužni redovito održavati grob i plaćati grobnu naknadu (od 30-ak eura godišnje u Zagrebu) za njegovo uređenje.
Ako ne ispunjavate svoje financijske obveze, nakon deset godina javna uprava u Hrvatskoj grob može dati nekom drugom na korištenje.
Logistika košta
Čak i ako ste sretnik koji ima riješeno pitanje grobnog mjesta, i dalje vas čekaju nezanemarivi troškovi jer morate platiti komunalne troškove i opremu za sam ukop. Tu cijene opet debelo variraju, ovisno o mogućnostima i željama ožalošćenih.
Grobovi se prodaju, barem u najvećem hrvatskom oglasniku, kao kuće ili stanovi. Prodavači se hvale vrhunskom lokacijom, dobrim susjedstvom pa čak i odličnim pogledom, redaju se epiteti u oglasima, kao da će blagopočivajući sjediti na ploči i uživati u panorami, a ne ležati dva metra ispod nje.
Što se opreme tiče, cijene ljesova kreću se od 300-tinjak eura pa do 4-5 tisuća za raskošnije izvedbe kovčega, pogrebni vijenci u cvjećarnicama stoje od 20 do 200-tinjak eura, glazba, ovisno o tome uzimate li solo trubu, limeni orkestar ili klapu, stoji od 70 do 200 eura u prosjeku, cijena osmrtnice u novinama može ići od 50 do više od tisuću eura, usluge svećenika kreću se od 70-ak eura naviše, a ako ćete organizirati i karmine, čeka vas dodatni trošak od 30-ak eura po osobi.
Cjenik komunalnih usluga tvrtke gradskog groblja zaprepašćujuće je dugačak, a dok ga čitate, miješaju se čuđenje i ljutnja s tugom i gorčinom.
Naplaćuje se apsolutno sve, od grobnica i njihova uređenja do sitnica koje vam nikad ne bi pale napamet, a nisu zanemariva stavka. Primjerice, graviranje vjerskih simbola na nadgrobni spomenik u njihovoj radionici stoji 35 eura, još toliko koštat će vas i stavljanje slike, a ako želite pozlatiti te ugravirane znakove, platit ćete još 14 i kusur eura, piše u cjeniku Gradskog groblja Zagreb.
Najskuplje vaze i lampaši stoje debelo više od sto eura, aranžiranje lijesa, što god to bilo, 25 eura i njegova priprema za sprovod još deset eura.
Odjeća za pokojnika košta 66 eura, oblačenje pokojnika cijene 75 eura, a njegovo prenošenje po katu, bez lifta, gotovo 11 eura.
Ima tu još svačega, otkopavanje i zatrpavanje groba, oblikovanja humka… a onda dođete do stavki poput dječjih ljesova i zapne vam knedla u grlu, naročito ako ste roditelj. Nečija najveća patnja je nekome samo biznis, tako to ide.
Depositphotos
Kremiranje nešto povoljnije
Ne čudi stoga što se sve više ljudi odlučuje za kremiranje kao nešto povoljniju opciju, ali i tu će vas dobrano oderati.
Prvo valja istaknuti da se krematoriji u Hrvatskoj nalaze samo u Zagrebu i Osijeku. U njima se tijelo pokojnika spaljuje na temperaturi od 800 do 1000 Celzijevih stupnjeva, a za razliku od američkih filmova, u Hrvatskoj nije zakonski dozvoljeno slobodno raspolaganje pepelom. Za to morate zatražiti posebnu dozvolu, inače se urna ukopava negdje na groblju ili se pepeo može rasuti na za to posebno predviđenim mjestima.
U Zagrebu kremiranje košta 150 eura, najjeftinija plastična urna stoji ispod 10 eura, dok se one skuplje penju preko sto eura. Grobna mjesta za ugradnju kazete s urnom se na Mirogoju kreću od 600 do 1700 eura, a u tom rasponu kreću se i cijene samih kazeta. Uz to ide još cijeli niz manjih troškova poput kontrolnog pregleda pokojnika prije kremiranja, prenošenja urne itd.
Što s onima čije je kraljevstvo nebesko?
Onima koji si ne mogu priuštiti troškove sprovoda prema Zakonu o socijalnoj skrbi omogućeno je podmirenje osnovnih troškova, poput cijene lijesa, pogrebnog znaka i ukopa u zemljani grob koji je smješten na posebnim parcelama gradskih groblja.
Kako se prosječna cijena pogreba za većinu građana u Hrvatskoj kreće u iznosu od nekoliko prosječnih mjesečnih plaća, dosta njih se odlučuje za članstvo u Posmrtnoj pripomoći. Time osoba koja je član te Udruge oslobađa članove svoje obitelji plaćanja pogrebnih troškova i organizacije pogreba, a cijena članarine se kreće između pet i sedam eura mjesečno.
Da sumiramo, smrt je ozbiljan biznis, a sudeći po demografskoj slici, samo će dodatno cvasti. Trošak pogreba, naročito ako je iznenadan, može ozbiljno poljuljati veliku većinu kućnih budžeta, što stavlja dodatnu sol na emocionalne rane ožalošćenih. Što se pokojnika tiče, njemu je svejedno, pa ako iza sebe ne ostavlja prevelike snobove ili je za života mislio na njih uplaćujući sredstva za svoj odlazak, cijena pogreba ne mora biti stavka po kojoj će ga pamtiti.
.webp){kind=icon}