U Davosu dominiraju sumorni teme, lideri okupljeni na Svjetskom ekonomskom forumu svjesni su da svijetu ne prijeti samo globalna recesija, nego i izbjeglička te energetska kriza. Svi upiru prstom u Rusiju zbog uzrokovanja globalne nestašice hrane i poremećaja u opskrbi energentima svojim "operacijama" u Ukrajini, prenosi HRT.
HRT-ova novinarka Zvjezdana Heina je u izvještaju iz Davosa istaknula kako je za Hrvatsku dobra vijest što je čelnica Europske središnje banke Christine Lagarde dala podršku za pristup Hrvatske eurozoni nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem.
Osim toga, premijer Plenković odradio je mnogo sastanaka na marginama ekonomskog foruma. Sastao s Edwinom Paalvastom, Philipsovim direktorom za međunarodna tržišta, te Christophom Franzom, predsjednikom Rochea, s kojima je pričao o ulaganjima u Hrvatsku te o suradnji u području zdravstva, kao i podršci procesu digitalizacije. O daljnjoj suradnji i investicijskim prilikama razgovarao je i s izvršnom potpredsjednicom AstraZenece Iskrom Reić i izvršnim direktorom CocaCola HBC-a Zoranom Bogdanovićem.
Na samitu lidera zapadnog Balkana, Plenković se u srijedu ujutro susreo i sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem te nekoliko premijera iz regije koji su se složili kako bi postojeći paket pomoći tim zemljama od 30 milijardi eura trebalo proširiti radi unapređenja gospodarskog oporavka i ubrzanja investicija.
Nakon "vrlo kratkog sastanka" s hrvatskim premijerom, Vučić je, piše N1, komentirao napise u hrvatskim medijima o tome da je "mali Putin" i da Srbija nikad neće pristupiti Europskoj uniji.
"Hrvati misle da imaju pravo da vam određuju što ćete raditi i ako niste kao bivša vlast koja je pred njima puzila i plazila, čim netko kaže da poštuje njihove žrtve – ali imamo djecu pobijenu i nećemo odustati od pravde – postajete najveći zločinac", istaknuo je Vučić.
Dodao je da "kao što će Hrvatska zabraniti Finskoj i Švedskoj da uđu u NATO, tako će i Srbiji u EU".
Odlikovanje bivšoj predsjednici
U Davosu je i bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koju je poljski predsjednik Andrzej Duda odlikovao Ordenom bijeliog orla za zasluge vezane uz pokretanje Inicijative tri mora. Riječ je o inicijativi koja promiče gospodarsku suradnju od Baltika, preko Crnog mora do Jadrana.
"Inicijalna ideja bila je povezati LNG terminale, kako bi plin mogao teći u oba pravca. Kako bismo osigurali tu otpornost naših država na bilo kakvu krizu. U to vrijeme, iako smo svi geopolitički predviđali da će doći do kompliciranja stanja u Ukrajini, da postoji mogućnost vojnog sukoba, ipak smo se svi nadali da do toga neće doći. Ipak, imali smo situacije u prošlosti da bi cjevovodi prema Ukrajini bili zatvoreni, pa su time hrvatsko gospodarstvo i kućanstva trpjeli štetu", rekla je bivša predsjednica govoreći o Inicijativi tri mora koju je pokrenula s Dudom.
Dodatna sredstva
Predsjednica EBRD-a Odile Renaud-Basso objavila je kako Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) planira prikupljanje dodatnih sredstava za obnovu Ukrajine, nakon što je obećala potrošiti milijardu eura u toj zemlji u 2022. godini. Procjenjuje se da bi ukupni trošak štete nanesene Ukrajini ratom mogao iznositi između 500 i 600 milijardi eura.
EBRD također povećava ulaganja u poljoprivredni sektor u raznim zemljama, usmjerivši se na financiranja za uvoz većih količina žitarica, razvoj skladišnih i proizvodnih kapaciteta te povećanje pristupa gnojivima budući da ukrajinska kriza utječe na globalne zalihe hrane, rekla je Renaud-Basso.
Iako prognoze EBRD-a ne upućuju na takav razvoj situacije, Renaud-Basso kazala je da rat, inflacija, pooštravanje monetarne politike i nestašica hrane povećavaju izglede za globalnu recesiju.
"Ovisit će o tome koliko će rat trajati i hoće li se pronaći rješenja za prehrambenu krizu. U cijelosti je to prilično sumorno okruženje", rekla je prva žena EBRD-a.
.webp){kind=icon}