Klimatske promjene pokazale pravo lice, poljoprivrednicima treba hitna pomoć

Klimatske promjene sve više pogađaju hrvatsku poljoprivredu, uz štete od više od 140 milijuna eura. Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) traži pomoć iz EU fondova kako bi se poljoprivrednici lakše nosili s posljedicama i prilagodili novim uvjetima.

U posljednjih nekoliko godina, svijet je suočen s naglim klimatskim promjenama koje imaju značajan utjecaj na globalnu poljoprivredu. Hrvatska, zemlja s dugom poljoprivrednom tradicijom, nije izuzeta od tih promjena. Učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta, uključujući sušu i tuču, postala je sve veća prijetnja poljoprivrednim proizvodima.

Hrvatska poljoprivredna komora uputila je dopis Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, tražeći hitnu reakciju i financijsku pomoć iz europskih fondova za suočavanje s katastrofalnim posljedicama klimatskih promjena.

Klimatske promjene i njihove posljedice na poljoprivredu

Klimatske promjene nisu samo budući izazov, već realnost s kojom se poljoprivrednici suočavaju već sada. Hrvatska poljoprivreda pretrpjela je ogromne gubitke zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta.

Naime, ovo ljeto jugoistočna Europa suočila se s rekordno visokim temperaturama, prema podacima europske službe za klimatske promjene Copernicus. Stanovnici regije suočili su se s intenzivnim toplinskim stresom, s temperaturama višim od 32 stupnja Celzija tijekom čak 66 dana između lipnja i kolovoza, što je znatno iznad uobičajenih vrijednosti. Sušni uvjeti dodatno su pogoršani ispodprosječnim brojem kišnih dana.

Ovaj trend nastavljen je i u rujnu 2024., koji je bio drugi najtopliji rujan na globalnoj razini, odmah iza rekordnog rujna 2023. godine, prema izvješću Copernicusa i Japanske meteorološke agencije (JMA).

Ljetni mjeseci 2023. godine donijeli su ekstremne vrućine i sušu, dok su kasnije tuče dodatno oštetile usjeve. HPK je izvijestila da su procijenjeni gubici od suše veći od 130 milijuna eura, dok su štete od tuče premašile 10 milijuna eura.

Suše smanjuju prinose i ugrožavaju sigurnost hrane, dok tuče i nagle vremenske nepogode mogu uništiti cijele usjeve u roku od nekoliko sati. Zbog toga se poljoprivrednici nalaze u nezavidnoj situaciji, gdje se gubici gomilaju, a prihodi smanjuju. Dodatno, ovakvi vremenski uvjeti otežavaju poljoprivrednicima planiranje buduće proizvodnje, jer više ne mogu računati na stabilne klimatske uvjete.

Zahtjevi za financijskom pomoći i podrškom iz EU fondova

Hrvatska poljoprivredna komora zatražila je od Ministarstva poljoprivrede hitno poduzimanje koraka kako bi se hrvatskim poljoprivrednicima osigurala sredstva iz EU kriznog fonda.

"Štete uzrokovane sušom i tučom zahtijevaju brzu reakciju i financijsku pomoć kako bi poljoprivrednici mogli obnoviti proizvodnju i nastaviti sjetvu u sljedećoj godini", rekao je predsjednik HPK-a Mladen Jakopović.

Hrvatska je u istoj poziciji kao i mnoge druge zemlje Europske unije koje su već dobile financijsku pomoć, uključujući Bugarsku, Njemačku i Italiju.

Nagle vremenske nepogode mogu uništiti cijele usjeve u roku od nekoliko sati | Depositphotos

Jedan od glavnih zahtjeva HPK-a je da Hrvatska iskoristi mogućnost nadopune sredstava dodijeljenih od strane Europske komisije do 200 posto iz nacionalnih izvora. Ovaj korak mogao bi značajno pomoći poljoprivrednicima u obnovi njihove proizvodnje. No, naglasak nije samo na kratkoročnoj pomoći, već i na dugoročnoj strategiji kako bi se poljoprivreda prilagodila novim klimatskim uvjetima.

Korištenje sredstava za otporniju poljoprivredu

Od 2020. do 2024. godine, Hrvatska je kroz fondove Europske unije povukla značajna sredstva za pomoć u poljoprivredi. Za razdoblje od 2014. do 2020. godine, ukupno je alocirano 10,73 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), a do 2022. isplaćeno je više od sedam milijardi eura, odnosno 68 posto ukupno dodijeljenih sredstava.

Tijekom prijelaznog razdoblja od 2021. do 2023. godine, Hrvatskoj su dodana dodatna sredstva kroz program REACT-EU (763 milijuna eura) te Program ruralnog razvoja (597 milijuna eura), što je osiguravalo kontinuitet financiranja i podrške poljoprivrednicima. Uz to, hrvatska Vlada povećala je svoj doprinos za poljoprivredne projekte, dodajući 103,5 milijuna eura nacionalnih sredstava.

Za razdoblje od 2023. do 2027. predviđeno je 3,8 milijardi eura za poljoprivredu.

Ova sredstva namijenjena su postizanju ciljeva zajedničke poljoprivredne politike, kao i Strategije poljoprivrede Hrvatske do 2030. godine, koja uključuje borbu protiv klimatskih promjena, očuvanje okoliša te biološke raznolikosti. Poljoprivrednici mogu koristiti ova sredstva za različite projekte, uključujući sustave za zaštitu od tuče, antifrost sustave, lovce na mraz te sustave za navodnjavanje.

Ulaganja koja uključuju troškove prilagodbe klimatskim promjenama i doprinose digitalizaciji proizvodnje, poput pametne i precizne poljoprivrede, imaju prednost pri sufinanciranju, čime se dodatno potiče otpornost na klimatske nepogode.

Utjecaj na proizvodnju i tržišne poremećaje

Osim klimatskih izazova, poljoprivrednici se suočavaju i s tržišnim poremećajima. Kako HPK ističe, uvoz jeftinih roba iz inozemstva, često po dampinškim cijenama, dodatno otežava situaciju za domaće poljoprivrednike. Kombinacija klimatskih promjena i tržišnih poremećaja vodi do stanja gdje su mnogi poljoprivrednici prisiljeni raditi s gubicima, što dugoročno može ugroziti cijeli sektor.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2023. godini vrijednost poljoprivredne proizvodnje pala je za 12,5 posto, dok je dodana vrijednost smanjena za 18,8 posto, što dodatno ukazuje na ozbiljnost situacije.

Inflacija i rast troškova proizvodnje također su doprinijeli smanjenju realne vrijednosti dostupnih sredstava​. Kako ističu iz HPK, jedan od ključnih problema je nedostatak ulaganja u poljoprivredu koja ne prate rast inflacije.

Financijska pomoć koja je poljoprivrednicima bila dostupna prije nekoliko godina danas je nedovoljna zbog značajnog rasta troškova proizvodnje. Inflacija je dodatno smanjila realnu vrijednost tih sredstava, što je problem koji pogađa ne samo Hrvatsku, već i cijelu Europsku uniju.

Uvoz jeftinih roba iz inozemstva dodatno otežava situaciju za domaće poljoprivrednike | Depositphotos

Potrebne reforme i investicije

HPK ističe da je nužno promijeniti poljoprivrednu politiku i prilagoditi proizvodnju kako bi sektor postao otporniji na klimatske promjene. Investicije u digitalizaciju, navodnjavanje i preciznu poljoprivredu ključne su za povećanje produktivnosti i smanjenje rizika od klimatskih nepogoda.

"Smatramo kako su klimatske promjene pokazale svoje pravo lice te da moramo mijenjati način proizvodnje, a to zahtijeva veće investicije u digitalizaciju, navodnjavanje, preciznu poljoprivredu i nove tehnologije. Važno je da Ministarstvo ima dobru komunikaciju s proizvođačima te da brzo odgovara na upite i traženja", poručili su iz HPK-a. Također je ključno da poljoprivrednici budu uključeni u procese donošenja odluka, kako bi se osiguralo da politike zadovoljavaju njihove potrebe i omogućuju im lakši rad i konkurentnost na tržištu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar