Hrvatski znanstvenici Marija Rosandić i Vladimir Paar su u međunarodnom časopisu BioSystems objavili otkriće supersimetrije genetskog koda, za koje Paar kaže da je "jedna od tajni genetike koju su mnogi svjetski znanstvenici bezuspješno pokušavali pronaći tijekom više od pola stoljeća".
Otkriće je objavljeno u kolovozu prošle godine, a Paar objašnjava da je, pojednostavljeno rečeno, genetski kod način kako se pomoću 64 genetska "znaka" u svim živim bićima "šifriraju" 24 "proizvoda", piše Hina.
Pritom se svaki "znak", tzv. kodon, sastoji od trojke nukleotida. Postoje četiri vrste nukleotida, označenih slovima A (adenin), G (guanin), C (citozin), T (timin) za deoksiribonukleinsku kiselinu (DNK), i A, G, C, U (uracil) za molekulu ribonukleinske kiseline (RNK). "Proizvod" su 20 vrsta aminokiselina, od kojih su građene bjelančevine (proteini), a od proteina su građena sva živa bića, od virusa do čovjeka. Dakle, genetski kod pravilo je koje kaže kojemu proteinskom "proizvodu" odgovara koji genetski "znak", ističe Paar.
Čitaj više
EK pruža unaprijeđenje istraživačkih kapaciteta jvanog i privatnog sektora
JRC kao interna znanstvena služba EK, neovisnim i znanstveno utemeljenim dokazima oblikuje politike unutar EU.
14.02.2023
Slovenci su najveći svemirci u regiji kojoj su zvijezde nedostižne
U Hrvatskoj se u bivšoj državi izrađivala trostupanjska raketa, ali rat je sve zaustavio.
20.09.2022
Previše razmišljanja može voditi u mentalno izgaranje, tvrde znanstvenici
Mozak se umorom bori protiv pretjerane misaone aktivnosti koja mu narušava integritet, smatraju francuski znanstvenici.
14.08.2022
Tvrtko Smital novi predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti
Dosadašnji glavni tajnik Sindikata, Vilim Ribić, zbog odlaska u mirovinu nije se kandidirao ni za jednu funkciju u Sindikatu.
03.07.2022
"Matematički je bilo utvrđeno da je broj mogućnosti različitih pridruživanja 64 broju 20 nezamislivo velik, odnosno da iznosi oko 10⁸⁴, tj. broj koji iza jedan ima čak 84 nule. Koliko je velik taj broj, možemo si predočiti time da je po veličini usporediv s brojem atoma u svemiru", objašnjava Paar.
Rosandić i Paar u svojoj teoriji polaze od Einsteinova općenitog fizičkog principa, prema kojem su simetrije, u mnogo širem smislu od uobičajenog, dominantni koncept u fundamentalnim zakonima fizike, tako da se princip simetrije smatra primarnim svojstvom prirode. Dakle, principi simetrije diktiraju temeljne prirodne zakone.
Tim otkrićem autori dolaze do novog pogleda na porijeklo života i evoluciju temeljenu na simetrijama, koja postulira da nije bilo evolucije genetskog koda, nego je on od postanka života stalan i nepromjenjiv, kao što su i broj i vrsta standardnih aminokiselina stalni i nepromjenjivi.
"Drugim riječima, znači da su već od početka razvoja života prisutne sve aminokiseline i genetski kod kao konkretna realizacija te temeljne simetrije. To zlatno pravilo evolucije, univerzalno je i nepromjenjivo tijekom evolucije za sva živa bića na Zemlji", objašnjava Paar.
Dva mjeseca nakon objave teorija je dobila dodatne argumente otkrićem japanskih znanstvenika da se na asteroidu 162173 Ryugu dvije astronomske jedinice udaljenom od Zemlje nalaze aminokiseline.
"Časopis Science je uz senzacionalno otkriće japanskih znanstvenika objavio pismo s iznošenjem otkrića Rosandić-Paar supersimetrije koje daje teorijski okvir japanskom rezultatu", ističe Paar.
U ranijim tekstovima na ovom istraživanju kao koautori sudjelovali su i drugi znanstvenici iz Hrvatske, posebno Matko Glunčić, Ines Vlahović, Ivan Basar i Nenad Pavin.