Pristup pobačaju ograničen je, tužbe za klevetu ugrožavaju rad novinara i medija, nasilje u obitelji je u porastu, Hrvatska još uvijek nasilno postupa prema ilegalnim migrantima, a Romi su i dalje suočeni s diskriminacijom, piše Amnesty International (AI) u svojem godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava za 2022. godinu.
Susjedna Bosna i Hercegovina (BiH) nije u ništa boljoj poziciji. U izvješću AI-a stoji kako su zastrašivanje novinara i prijetnje borcima za ljudska prava ustrajne. Prihvat migranata nešto je bolji nego ranije. Istaknuto je kako je Vijeće ministara BiH usvojilo akcijski plan za uključivanje Roma i LGBTI zajednice, dok je pristup pravdi, kao i odštete za civilne žrtve rata, i dalje ograničen.
U Srbiji su također na meti novinari i nezavisni mediji, kazneni progon građana, a za razliku od prethodne dvije zemlje, u izvješću su završili i borci ili aktivisti za okoliš koji su bili izloženi prekomjernoj upotrebi sile od policijskih snaga tijekom prosvjeda, a novi Zakon o socijalnoj pomoći označen je kao diskriminirajući za manjinske zajednice.
Čitaj više
EU zastupnici traže odštetu za sve obitelji stradalih u Kataru
EU traži proširenje fonda kako bi uključio sve pogođene od početka rada na stadionima u Kataru.
25.11.2022
UN Global Compact ima nove članove upravnog odbora u Hrvatskoj
Izabrani članovi upravnog odbora UN Global Compacta imat će mandat od tri godine.
16.02.2023
Muskovi planovi za slobodu govora na Twitteru protivni pravilima EU
Novi Zakon o digitalnim uslugama daje Europskoj Komisiji široke ovlasti.
29.10.2022
Nova migrantska kriza pred vratima Europe
Najveći izazov bit će sastaviti akcijski plan za zapadnobalkansku rutu, trenutačno najaktivniju u Europi.
30.11.2022
Za Sjevernu Makedoniju izdvojeno je kako je zakonodavstvo usmjereno na zaštitu novinarskih sloboda i da se Zakon o zaštiti žena ne provodi u potpunosti. Naznačeno je kako je oko 18 tisuća izbjeglica prinudno vraćeno u Grčku, a i međuetničke napetosti nisu jenjavale, već su pogoršane govorom mržnje.
Stanje nije idealno ni kod najzapadnijih susjeda. Naime, u izvješću za Sloveniji iz AI-a navode kako su prosvjednici novčano kažnjavani zbog kršenja zabrane prosvjedovanja. Kod Slovenaca je političko uplitanje dodatno nagrizalo slobodu medija, a za protuustavno brisanje više od 25 tisuća ljudi iz matičnih knjiga prije 30 godina stoji da se predsjednica ispričala. Nadalje, istaknuto je kako je tamošnji parlament legalizirao istospolne brakove i posvajanje djece za istospolne parove, ali ukrajinskim izbjeglicama nije jednostavno u Sloveniji – kažu da su suočeni s brojnim problemima u pristupu uslugama.
Amnesty International istovremeno pozdravlja odluku da se istospolnim parovima dopusti posvajanje djeteta. Međunarodna nevladina organizacija Amnesty International, sa sjedištem u Velikoj Britaniji, svake godine objavljuje izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu, ali i u pojedinačnim državama.
Izbjeglice i migranti u Hrvatskoj
Za Hrvatsku AI piše da se broj imigranata koji su pokušavali ući u Hrvatsku iz BiH povećao u odnosu na 2021. te da su humanitarne udruge dokumentirale nastavak nasilnog vraćanja migranata i kolektivna protjerivanja od hrvatskih vlasti. Udruge civilnog društva pozvale su na istragu o sustavnom kršenju njihovih prava na granicama Hrvatske.
Organizacija izdvaja slučaj premlaćivanja tražitelja azila 2021. i ističe da su policajci koji su u tome sudjelovali vraćeni na posao, nakon što im je presuđena tek manja povreda dužnosti.
AI navodi da hrvatski neovisni mehanizam za nadzor granice, koji financira Europska unija (EU), u srpnju nije utvrdio veće nepravilnosti u pograničnim operacijama, ali je rekao kako je granična policija nezakonito vraćala potencijalne tražitelje azila u BiH kada ih je pronašla u graničnim područjima za koja se sumnja da su minirana.
Civilno društvo i organizacije za ljudska prava ponovile su zabrinutost da mehanizmu nedostaje neovisnost, snažan mandat i adekvatan pristup graničnom području.
U travnju je Europski sud za ljudska prava odbacio žalbu Hrvatske i potvrdio presudu da je Hrvatska prekršila Europsku povelju o ljudskim pravima kada je nasilno u Srbiju vratila afganistansku obitelj, što je rezultiralo smrću šestogodišnje Madine Husini.
Hrvatske vlasti predložile su akcijski plan provođenja presude, no udruge dovode u pitanje kvalitetu predloženih mjera. AI također ističe da je Hrvatska prihvatila preko 22 tisuće Ukrajinaca koji su pobjegli od rata i dala im zaštićeni status, pružajući im smještaj i pomoć za integraciju u društvo, dok je isti status dala tek za 16 azilanata iz neeuropskih zemalja.
Vlasti su u svibnju uhitile Ajsoltan Nijazovu, aktivisticu i članicu grupe Pussy Riot, dok je boravila u Hrvatskoj na antiratnoj turneji i zaprijetile joj izručenjem Turkmenistanu. Oslobođena je nakon reakcija skupina za ljudska prava.
Sloboda medija
Izvješće naglašava kako su novinari koji u Hrvatskoj istražuju korupciju i organizirani kriminal i dalje suočeni s prijetnjama i zastrašivanjima te fizičkim napadima.
AI prenosi podatak Hrvatskog novinarskog društva (HND) da je u 2021. protiv novinara zbog "povrede časti i ugleda" podignuto više od 1000 tzv. SLAPP tužbi, s odštetnim zahtjevima preko 10 milijuna eura. Hrvatsko novinarsko društvo to je nazvalo "pravosudnim terorom".
U ožujku je Koalicija protiv SLAPP tužbi u Europi Hrvatsku imenovala kao jednu od zemalja u kojoj se najviše pribjegava tim tužbama.
Seksualna i reproduktivna prava
U izvješću stoji i da u Hrvatskoj i dalje postoje značajne prepreke u pristupu seksualnim i reproduktivnim zdravstvenim uslugama i informacijama.
Rašireno je odbijanje liječnika i klinika da izvode pobačaje zbog priziva savjesti.
U svibnju je slučaj žene kojoj je onemogućen pobačaj u četiri bolnice, iako je fetusu bio dijagnosticiran agresivni tumor na mozgu, izazvao prosvjede i podijelio javno mnijenje. Tek nakon intervencije Ministarstva zdravstva postupak je odobren.
Ombudsman za ljudska prava zaključio je da liječnički priziv savjesti ne smije biti prepreka pristupu primjerenoj zdravstvenoj skrbi.
Amnesty također ističe da istospolni parovi imaju pravo posvajati djecu po istim kriterijima kao i drugi parovi, nakon presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske iz svibnja prošle godine.
Romi
Usprkos zabilježenom napretku, AI piše da su Romi i dalje izloženi diskriminaciji te da u puno većem broju ne završavaju osnovno i srednjoškolsko obrazovanje.
Djevojčice su izložene praksi rane udaje i često su žrtve trgovine djecom. Prema službenim podacima, 50 posto romskih djevojčica i djevojki su prvo dijete rodile kao maloljetnice.
Odbor za prava djece pri Ujedinjenim narodima (UN) pozvao je Hrvatsku da otkloni barijere za romsku djecu u područjima poput obrazovanja i zdravstva te socijalnih usluga, odnosno da ih bolje integrira u obrazovni proces.
Nasilje nad ženama
Vlasti su zabilježile nagli porast nasilja u obitelji i rodno uvjetovanog nasilja u usporedbi s 2021. Udruge civilnog društva upozorile su da su kazne za počinitelje i dalje neadekvatne.
Vlada je najavila paket mjera, uključujući strože kazne za počinitelje i pojačanu zaštitu žrtava obiteljskog nasilja, no ocijenjene su neučinkovitima.
Ombudsman za jednakost spolova smatra da su tijela za provođenje zakona iznevjerila žrtve te poziva na sveobuhvatnu reformu, uključujući učinkovitu prevenciju, resocijalizaciju i edukativne programe.