U 2022. potrošeno je rekordnih 2,2 bilijuna dolara na vojnu opremu

Globalna vojna potrošnja dosegnula je rast potrošnje od 3,7 posto usklađenih s inflacijom, odnosno u te svrhe je potrošeno 2,24 bilijuna dolara, čime je ostvaren novi rekord vojne potrošnje u 2022. godini, objavio je institut za mirovna istraživanja Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI) sa sjedištem u Stockholmu.

Europske zemlje su u 2022. godini, pritom, zbog ruske agresije na Ukrajinu zabilježile najveći rast potrošnje unazad 30 godina.

"Vojni izdaci u zemljama Središnje i Zapadne Europe iznosili su 345 milijardi dolara. U realnoj vrijednosti, potrošnja tih država prvi put nadmašuje onu iz 1989., na koncu hladnog rata, a 30 posto je veća od one iz 2013. godine", istaknuo je SIPRI u izvješću na svojim službenim stranicama. 

Globalno gledano, zemlje svijeta tako su osmu godinu za redom nastavile izdvajati više novca za vojsku nego prethodne godine. U institutu SIPRI očekuju da će se ovaj trend nastaviti i sljedećih godina, s obzirom na trenutnu sigurnosnu situaciju. 

Uvjerljivi lider u potrošnji i dalje su Sjedinjene Američke Države (SAD), a slijede Kina i Rusija, koja je zbog rata skočila s petog na treće mjesto na ljestvici zemalja s najvećom vojnom potrošnjom.

Ukrajina je zabilježila porast od 640 posto i sada se nalazi na 11. mjestu, nakon što je prethodne godine bila na 36. mjestu. Njemačka nakon povećanja od 2,3 posto ostaje sedma.

Godišnje izvješće SIPRI-ja smatra se najopsežnijom svjetskom bazom podataka o vojnoj potrošnji zemalja, u koje uključuju izdatke zemalja za osoblje, vojnu pomoć te vojno istraživanje i razvoj.

Hrvatska se naoružava

Ministarstvo obrane (MORH) će u razdoblju od 2021. do 2026. godina kupiti naoružanja, streljiva i opreme u vrijednosti od 3,8 milijardi eura, piše u ponedjeljak Jutarnji list. Manji dio toga su donacije vojne pomoći Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Europske unije (EU) u iznosu od oko 223 milijuna eura.

Riječ je o najvećem izdvajanju za naoružavanje i opremanje vojske od Domovinskog rata. S obzirom na količinu i raznovrsnost ugovorenih i planiranih nabavki, može se reći da se nikada nije kupovalo naoružanja i opreme kao u ovih pet godina.

U razdoblju od 2000. do 2020. godine nabavka novih vojnih sustava bila je više incident, nego praksa, navodi Jutarnji list koji ističe kako je za 180 milijuna eura kupljeno je 126 oklopnih vozila Patria, 39 vojnih kamiona za 4,5 milijuna eura, 27 rabljenih njemačkih kamiona za 200 tisuća eura, 16 rabljenih samohodnih haubica PzH2000 za oko 430 milijuna eura, a remontirano je sedam i kupljeno pet rabljenih MiG-ova za oko 18,5 milijuna eura. 

Hrvatska je od SAD-a dobila donaciju od 212 vozila MRAP-a, a u sklopu sukcesije od Rusije nabavila je 10 novih transportnih helikoptera MI 171Sh te je sklopljen ugovor o izgradnji pet obalnih brodova koji još nije realiziran. To je, kako ističu, u 20 godina bilo sve od nabavke velikih vojnih sustava.

Zbog višegodišnjeg neulaganja u nabavku modernih vojnih sustava, vojska je dovedena do ruba tehničke opstojnosti. Ta činjenica, ali i promjena globalnih okolnosti, dovela je do toga da se u Vladi vojska više nije smatrala troškom, nego potrebom, a vojnim zapovjednicima je poručeno da kažu što im treba i ne razmišljaju kolika je cijena.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar