Potpredsjednica EK-a: Provjerit ćemo navode o preko 900 SLAPP tužbi u Hrvatskoj

Potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová sumnja da se brojne tužbe protiv medija i novinara u Hrvatskoj mogu podvesti pod strateške tužbe usmjerene protiv sudjelovanja javnosti, tzv. SLAPP tužbe.

SLAPP tužbe su neutemeljene i maliciozne tužbe koje pokreću moćni subjekti u društvu i kojima je cilj zastrašivanje i utišavanje kritičkih glasova o pitanjima od javnog interesa, a koja su protivna interesima tužitelja.

Međutim, još nema jasnih kriterija po kojima bi se takve tužbe jasno razlikovale od legitimnih tužbi za klevetu.

"Morat ćemo osvježiti svoje podatke, koje smo dobili prošle godine. Ove ćemo godine dobiti više podataka o SLAPP slučajevima. Nijedna zemlja nije imuna na to i u svim državama članicama ima takvih tužbi. Preko 900 slučajeva u Hrvatskoj? Moram to provjeriti", rekla je Jourová Hini u intervju koji je organizirala redakcija European Newsroom, projekt u kojem sudjeluje 18 europskih novinskih agencija.

Jourová je odgovorila na upit Hine da komentira podatke koje je objavilo Hrvatsko novinarsko društvo (HND). HND je prošle godine predstavio rezultate ankete prema kojima je u Hrvatskoj bila aktivna najmanje 951 tužba protiv medija i novinara za povredu ugleda i časti u kojima tužitelji potražuju gotovo 77,4 milijuna kuna.

HND je u svome priopćenju tada upozorio da u Hrvatskoj, kao uostalom i u cijeloj Europi, pojam tzv. SLAPP tužbi uvijek nije jasno definiran, zbog čega je teško odrediti koje su to tužbe koje bi se mogle svrstati u tu kategoriju.

"Bude li puno slučajeva SLAPP tužbi u nekim konkretnim zemljama članicama, bit će to naznaka da je to lagani način za ušutkivanje novinara, njihovo iscrpljivanje, oduzimajući im vrijeme i energiju. Stoga sam vrlo znatiželjna što će pokazati podaci", rekla je Jourová.

Lažne vijesti

Jourová je upozorila na širenje lažnih vijesti i rusku propagandu, čiji je glavni cilj Srednja i Istočna Europa. Kaže da je ta propaganda vrlo snažna u zemljama Višegradske skupine i da donosi plodove.

Izrazila je nezadovoljstvo radom velikih platformi poput Googlea, Mete i Twittera, koje "trebaju učiniti više u borbi protiv lažnih vijesti, više investirati u fact-checking."

Komisija je u travnju prošle godine predložila direktivu koja bi trebala osigurati bolju zaštitu novinara i boraca za ljudska prava od zlouporabe sudskih postupaka.

Predložena direktiva obuhvaća strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja u građanskim stvarima s prekograničnim implikacijama i ona bi sucima trebala omogućiti brzo odbacivanje očito neutemeljenih tužbi protiv novinara i boraca za ljudska prava.

"Mi ne želimo da se u Europi pravosudni sustav zloupotrebljava protiv novinara i slobode govora i zato smo predložili protu-SLAPP zakonodavstvo. To je sada u postupku usuglašavanja i taj postupak neće biti lagan, ali mislim da bi zakon mogao biti usvojen prije kraja mandata ove Komisije", rekla je Jourová.

Svjetski dan slobode medija

U intervjuu, koji je organiziran u povodu Svjetskog dana slobode medija 3. svibnja, Jourová je govorila i o prijedlogu Akta o slobodi medija, koji je Komisija objavila u rujnu prošle godine. Tim prijedlogom želi se zaštititi pluralizam i neovisnost medija, spriječiti pretjerana vlasnička koncentracija, osigurati transparentnost vlasništva i stabilno financiranje javnih medija, koji ne smiju postati propagandni kanali.

"Mi smo predložili da svaka zemlja članica financira javne medije dostatnim sredstvima i na predvidljiv način. Ne ulazimo u to hoće li se to financirati iz proračuna ili iz pretplate, ali financiranje treba biti transparentno i ne smije biti sredstvo političarima da preko toga novca utječu na urednički sadržaj. Osobe u upravnim tijelima javnih medija trebaju se birati na transparentan način u nediskriminatornom postupku", kaže Jourová.

Istaknula je kako je uvjerena da čine dobru stvar tako što upozoravaju države članice pa dodala: "Vjerujem da radimo dobru stvar slanjem upozorenja državama članicama da trebaju osigurati snažne neovisne javne medije, ali bez tendencija da postanu državni ili stranački, što vidimo u Poljskoj i Mađarskoj i što ne želimo vidjeti u bilo kojoj zemlji članici."

Rekla je da je prijedlog Akta o slobodi medija naišao na dvije vrsta prigovora. Prva skupina dolazi iz zemalja koje već imaju tradicionalno snažne i neovisne medije i koje se boje da europska pravila ne dovedu do smanjenja dostignutih standarda. Druga vrsta prigovora dolazi iz Mađarske i Poljske, koje tvrde da EU nema ovlasti u području medija.

"Mi želimo samo harmonizirati minimalne standarde, a ne smanjivati već visoku razinu zaštite u nekim državama članicama", rekla je Jourová.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar