Veza između menadžmenta neke tvrtke i analitičara ima zanimljivi obrnuto proporcionalan efekt jer menadžeri obično rade suprotno od preporuka analitičara. Hrvatski javni dug na kraju veljače porastao je na godišnjoj razini, a Europska središnja banka bori se protiv rasta plaća, no ne i protiv rasta korporativnih profita. Hrvatski radnici imaju komparativno puno radnih sati godišnje, no to ne znači i da je produktivnost tako dobra.
Menadžeri i analitičari
Povezanost menadžmenta neke kompanije i analitičara koji analiziraju poslovanje tih kompanija u financijskom je svijetu nerijetko podložna glasnoj kritici. Investitori sumnjaju da između ove dvije grupe postoji prevelika bliskost, zbog čega mogu posumnjati koliko analize kompanija pokazuju realno stanje i je li preporuka za kupnju, držanje ili prodaju dionica opravdana ili ne.
Nedavno objavljeno istraživanje znanstvenika sa sveučilišta George Mason u američkoj saveznoj državi Virginiji pokazuje vrlo zanimljiv aspekt tog odnosa. Menadžeri prate analitičare i onda rade suprotno njihovim preporukama.
Javni dug dva posto veći
Prema najnovijim podacima središnje banke, ukupan javni dug Hrvatske na kraju veljače 2023. godine iznosio je 46,6 milijardi eura, bilježeći povećanje od 918,6 milijuna eura ili dva posto u odnosu na kraj veljače 2022. godine. Mjesečno gledano, javni dug se gotovo nije promijenio, s porastom od samo 0,1 posto u odnosu na siječanj.
Godišnje poboljšanje razina duga opće države odražava rast gospodarske aktivnosti u promatranom razdoblju. Krajem 2022. godine, javni dug smanjen je na 68,4 posto BDP-a, što predstavlja poboljšanje od 10 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu, pišu analitičari RBA-e.
Kontrola plaća, ne i profita
U borbi protiv inflacije Europska središnja banka (ECB) usredotočila se na rast plaća, koji uvelike zaostaje za inflacijom, spominjući tek na drugom mjestu profit kompanija, upozoravaju ekonomisti.
Rast plaća glavni je uzrok snažnog rasta cijena, izjavila je predsjednica ECB-a Christine Lagarde na konferenciji za novinare nakon prošlotjedne sjednice na kojoj je ECB donio odluku o podizanju kamatnih stopa u eurozoni za još četvrtinu postotnog boda. ECB je tako premjestio težište s velike zarade tvrtki na tržište rada. Ekonomisti zvone na uzbunu, upozoravajući da ECB poziva radnike da preuzmu na svoja leđa teret visokih cijena, potiskujući u drugi plan činjenicu da tvrtke zarađuju ogromne iznose zbog slabe konkurencije,
Radi se puno, no je li učinkovito?
Usporedbom broja radnih sati u različitim zemljama može se dobiti uvid u kulturu radnih navika i normi, ekonomsku produktivnost, pa čak i radno zakonodavstvo.
U tom kontekstu Visual Capitalist, globalni digitalni medij koji se bavi prikupljanjem i obradom informacija iz područja ekonomije, tehnologije i energetike objavio je ljestvicu zemalja rangiranih po broju radnih sati u godišnjem prosjeku, a među njima se visoko na ljestvici našla Hrvatska.
Slijedi…
Naravno da podaci o kretanju inflacije ne znače sami po sebi dovoljno, ali ako ih usporedimo s visinom plaća, dobit ćemo realniju sliku o tome kako živimo. Srećom, DZS će u utorak objaviti i podatke o tržištu rada, pa ćemo saznati kolike su prosječne mjesečne neto i bruto plaće, ali i zaposlenost prema djelatnostima. Sliku će nam dopuniti Eurostat koji će istog dana objaviti paritet kupovne moći u 2022. godini.
.webp){kind=icon}