Svjetska tech kriza ne zaobilazi ni Hrvatsku dok najvažnije globalne središnje banke očito još nisu završile posao dizanja kamatnih stopa. Arapski ulagač ne odustaje od Fortenove, a Hrvatima kupovna moć dosta zaostaje za europskim prosjekom.
I IT u problemima
Umjetna inteligencija pobjednički maršira IT svijetom i motivira burzovne ulagače, dok zaposlenici "običnih" tehnoloških tvrtki u SAD-u umjesto bijesnih algoritama tipkaju molbe za posao. Inflacija, kamatne stope i recesija povezan su ekonomski ekosustav i gospodarske nevolje prelijevaju se na sve. Hrvatske IT tvrtke uvezle su, s malim odmakom, svjetsku tech krizu, no ona ih različito pogađa. Neki će morati posegnuti za otpuštanjem, ali nikako ne i za opuštanjem. Svaka i najmanja naznaka slabosti konkurenata u IT-ju miriši na lov na kadrove.
Promatra li se kumulativno, hrvatske tvrtke u IT sektoru ove godine očekuju stagnaciju i pad prihoda, no ne sve. Kriza se počela prelijevati na naše tržište već lani. Kako je ustvrdila Tajana Barančić, izvršna direktorica Astra poslovnog inženjeringa, od prosinca do travnja ove godine broj zaposlenih u tehnološkom sektoru u Hrvatskoj porastao je samo dva posto. No upozorila je i kako sadašnje usporavanje treba promatrati imajući na umu činjenicu kako su posljednje dvije godine bile rekordne.
Kamate idu dalje naviše
Predsjednik Saveznih rezervi (Fed), Jerome Powell, izjavio je da će kamatne stope morati dodatno rasti kako bi se smanjio rast inflacije i obuzdale cijene u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Britanska središnja banka (Bank of England) u četvrtak je povećala kamatnu stopu više nego što je očekivano, odnosno za 50 baznih bodova na razinu od pet posto. Švicarska središnja banka učinila je isto, ali za 25 baznih bodova. Glavni izvršni direktor u Deutsche Bank Christian Sewing kaže da će kamatne stope ostati na visokim razinama dulje no što dosta ljudi trenutačno očekuje.
Pošteno do Fortenove
Arapski investitor Saif Alketbi nastavlja medijsku ofenzivu sa ciljem ostvarenja vlasništva u Fortenovi, pa je u najnovijem priopćenju koje navodno dolazi iz njegova predstavništva u Europskoj uniji izjavio da je jako zainteresiran za preuzimanje Fortenove te da je on priznat poslovni čovjek koji nikad nije bio podvrgnut sankcijama.
On je, kako kaže, prije šest dana investicijskoj banci Lazard uputio pismo u kojem je izrazio snažan interes za preuzimanje Fortenove "po poštenoj cijeni".
Hrvatska kupovna moć zaostaje
U prošloj godini paritet kupovne moći u Europskoj uniji (EU) varirao je između 67 i 138 posto europskog prosjeka, a glavni parametar stvarne osobne potrošnje uzimao je u obzir robu i usluge koje su konzumirala kućanstva neovisno jesu li izravno plaćena iz proračuna kućanstava, putem vlade ili neprofitnih organizacija.
Na toj ljestvici, po najnovijim podacima Eurostata, na vrhu je Luksemburg koji se nalazi na 38 posto iznad europskog prosjeka, a zatim slijede Njemačka s 19 posto i Austrija s 18 posto. Ukupno je u devet zemalja kupovna moć iznad europskog prosjeka. Hrvatska je na 25 posto ispod europskog prosjeka mjereno paritetom kupovne moći.
Slijedi…
Za sam kraj tjedna, DZS je ostavio objavu podataka o vanjskoj trgovini i o indeksu građevinskih radova. U ožujku ove godine zabilježena je dvoznamenkasta godišnja stopa rasta izvoza, dok je uvoz roba pao prvi put u više od dvije godine.
Hrvatski premijer Andrej Plenković putuje u prvi posjet Srbiji gdje će u Subotici biti na svečanom otvorenju Hrvatskog doma-Matice čiju je izgradnju financirala hrvatska Vlada, a predviđen je i susret s premijerkom Srbije Anom Brnabić.
.webp){kind=icon}